U iznenadnoj akciji policija i USKOK diljem zemlje uhitili su najmanje 11 osoba za koje se, kako je objavljeno, osnovano sumnja da su sastavu zločinačkog udruženja počinile kaznena djela protiv intelektualnog vlasništva i kaznena djela protiv računalnih sustava, programa i podataka. Drugim riječima, bavili se prodajom piratskih sadržaja - navodno su preko tvrtki prodavale televizijske pakete s po 400 programa za mjesečnu naknadu od 10 do 15 eura.

Službene informacije zasad su šture, no potvrdu da se ne radi o akciji ograničenoj na Hrvatsku dao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazavši da je riječ o međunarodnom pothvatu u suradnji s EUROPOL-om. 'Ovo je početak kriminalističkog istraživanja i vidjet ćemo kud će to sve skupa doći', rekao je.

Pokušaj suzbijanja piratstva pozdravila je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek: 'Ovakve akcije važne su i kako bismo osvijestili činjenicu da je distribuiranje i korištenje piratskih sadržaja kazneno djelo, one stoga imaju i edukativan karakter', rekla je Obuljen Koržinek za tportal.

Uhićenja su se, slučajno ili ne, dogodila mjesec dana nakon sastanka u njenom ministarstvu održanom upravo na temu suzbijanja piratizacija, nakon kojega je između ostalog objavljeno:

'Na inicijativu Zajednice kreativne i kulturne industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori održan je skup o rastućoj piratizaciji audiovizualnih djela i sve učestalijem kršenju autorskih prava na audiovizualne sadržaje. Dogovoreno je da će se poduzeti konkretni koraci s ciljem rješavanja rastuće piratizacije poput jačanja zakonske regulative i njezine prilagodbe novim tehnologijama, zatim edukacije, promotivne kampanje te međunarodne suradnje radi učinkovite borbe protiv prekogranične nelegalne aktivnosti.'

Najpiratiziraniji sportski sadržaj

U Hrvatskoj, procjenjuje se, samo na korištenju i prometu ilegalnih sadržaja putem interneta - što je kolokvijalno nazvano IPTV - godišnje se gubi najmanje 15 milijuna eura.

U neslužbenom razgovoru s nizom vrlo upućenih sugovornika tportal doznaje da postoji između 100 i 200 tisuća korisnika ove vrste ilegalnih usluga.

'Trenutno najpiratiziraniji jest sportski sadržaj , no ovakvi servisi zapravo kradu sadržaje svih izdavača i platformi, pa i najvećih servisa poput Netflixa i Disneyja, a onda kupcima nude uslugu 'svega na jednom mjestu'. Pokrivaju gotovo sve što postoji na svijetu i nastoje ostaviti dojam da se radi o legalnoj ponudi, a zapravo je riječ o čistoj krađi koja teško narušava tržišno natjecanje', kaže jedan od sugovornika tportala.

Tri načina prodaje

'Pritom kupci često nemaju ni pojma da sudjeluju u ilegalnim pothvatima jer se IPTV usluga često prodaje preko web stranica koje izgledaju vrlo profesionalno i time uspijevaju zavarati korisnike. Drugi kanal prodaje često je usmena predaja, pa se tako posljednjih mjeseci bilježi velik broj slučajeva gdje nove korisnike vrbuju, primjerice, konobari u kafićima koji za to dobivaju novčanu proviziju. A treći način prodaje jesu mali oglasi: ondje su se barem do danas bez problema reklamirale ilegalne usluge', upozorava drugi sugovornik tportala.

Radi se zapravo o krađi originalnog sadržaja i autorskog djela, odnosno intelektualnog vlasništva - 'contenta' - u čiju su produkciju uložena golema sredstva. Nijedan legalni operater jednostavno ne može konkurirati ilegalcima koji pokradu sav sadržaj na planetu i prodaju ga za deset eura mjesečno, radi se o narušavanju konkurencije koje bi u konačnici prije ili kasnije dovelo do kraha na tržištu.

'Tvrtke koje to čine često su bazirane u Kini, Indiji, Ukrajini i drugim dijelovima svijeta i vrlo su otporne i dobro organizirane, radi se zapravo o kriminalu s više slojeva - pri čemu se na našem području često nalaze tek posrednici u prodaji. One imaju jake servere skrivene na tajnim lokacijama, moćan hardver i jaku mrežu ljudi koja brzo reagira kada se prekine neki od ukradenih streamova. Radi se o apsolutno nadnacionalnom, transgraničnom ilegalnom pothvatu', objašnjava jedan od sugovornika tportala.

Borba upornih protiv napornih

'Nositelji prava skidaju ilegalne prijenose, ilegalci ih vraćaju - radi se o borbi upornih protiv napornih', slikovit je isti sugovornik.

Krajnji korisnici pritom najčešće doista nemaju pojma da sudjeluju u bilo kakvom ilegalnom pothvatu. U Hrvatskoj su Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima predviđene novčane kazne u rasponu od 5.000 do 50.000 kuna, odnosno od 10.000 do 100.000 kuna za kvalificirani oblik prekršaja, no i Kazneni zakon spominje moguće kazne do čak tri godine zatvora.

Istina, većina ovih odredbi zasad se odnosi samo na pružatelje usluga te ne obuhvaća njihove korisnike - no izvjesno je da će Hrvatska krenuti putem više zemalja Europske unije i pored stvaranja novih mehanizama za trenutno onemogućavanje pristupa piratskim sadržajima uživo, uvesti i sankcioniranje krajnjih kupaca.