Nakon što je prošlog tjedna Sud Europske unije u Luksemburgu presudio da podaci o naknadama, odnosno dodacima na plaće eurozastupnika, ne podliježu obveznoj javnoj objavi zbog zaštite privatnosti, šira javnost ostala je zgranuta, osobito zato što eurozastupnici imaju iznimno visoka primanja. Zbog toga smo odlučili provjeriti koliko su transparentni hrvatski eurozastupnici te smo ih pozvali da otkriju na što troše 4416 eura, koliko mjesečno dobivaju za troškove svojih ureda, bez obzira na odluku suda da to ne moraju učiniti
Bruto plaća eurozastupnika iznosi oko 8200 eura, a nakon što se oduzmu porezi i doprinosi, ostane im neto iznos veći od 4000 eura, što je potvrdio aktualni premijer Andrej Plenković, i sam nekada eurozastupnik, u predizbornoj kampanji u rujnu 2016. godine.
To, naravno, nije jedini novac koji dobivaju za svoj rad u Bruxellesu, jer imaju pravo i na pokrivanje mnogih drugih troškova. Osim plaće, dobivaju novac za dnevnice i putne troškove, kao i 4416 eura za opće troškove, a ništa od toga prema odluci suda nisu obavezni pravdati pred zainteresiranom javnošću.
vezane vijesti
Novinari smatraju kako su dodatna primanja uz plaću europskih zastupnika podložna javnoj objavi jer se radi o javnim, ne privatnim sredstvima, a na odluku Suda Europske unije već su najavljene žalbe.
Od 11 hrvatskih eurozastupnika osmero njih odgovorilo je na naš upit, a odgovore nismo dobili od Željane Zovko (HDZ), Ivice Tolića (HDZ) i Ruže Tomašić (HKS).
Ostali koji su nam odgovorili na upit uglavnom općenito navode da troše taj novac na funkcioniranje ureda koje imaju u Belgiji, Francuskoj i Hrvatskoj: struju, vodu i asistente, te su uglavnom izbjegli iznijeti bilo kakve konkretne brojke.
Jozo Radoš (GLAS) odgovorio nam je da za najam poslovnog prostora u kojem se nalazi njegov ured u Zagrebu, veličine oko 70 kvadratnih metara te u vlasništvu tvrtke Geo-biro iz Pule, mjesečno troši 600 eura, u kunskoj protuvrijednosti, plus režijski troškovi od oko 250 eura, u kunskoj protuvrijednosti, u koje spadaju grijanje, struja, voda, odvoz smeća i spomenička renta.
U odgovoru Radoš navodi da se do mjesečnog iznosa od 4416 eura još podmiruju troškovi ureda u Europskom parlamentu i lokalnog ureda u Zagrebu, u koje spadaju uredski troškovi, troškovi reprezentacije, prijevoz za lokalne asistente te troškovi korištenja mobitela za zastupnika i asistente. Iz fonda za opće troškove zastupnik je uložio u opremanje lokalnog ureda (uredski namještaj, telefonski aparati, informatička, fotografska i ostala oprema) te u mobilne informatičke uređaje za zastupnika i asistente.
>>> Europarlamentarci u fušu zarađuju između 5,8 i 18,3 milijuna eura
Također je istaknuo da se iz fonda za opće troškove podmiruju dodatni nepredviđeni troškovi koji nastaju prilikom aktivnosti zastupnika, kao što su dodatni troškovi prilikom organizacije konferencija, seminara i okruglih stolova, posjeta skupina posjetitelja i putovanja zastupnika i asistenata, a koji se ne mogu pokriti iz posebnih fondova za te namjene.
S druge strane, Radošev kolega iz ALDE-a Ivan Jakovčić (IDS) bio je vrlo kratak.
Napisao nam je da od oko 2500 do 2700 eura odlazi na troškove funkcioniranja njegova ureda (najam, telefoni, voda i struja) dok oko 1500 eura otpada na reprezentaciju (knjige, pokloni, ručkovi/večere). Ostalo ide, kazao je ne precizirajući, za pojedinačne donacije i sitne troškove.
Biljana Borzan (SDP) odgovorila je da se sredstva koja spominjemo troše namjenski u jasno određenim kategorijama i da tu nema nikakve tajne.
'Najveći dio tog budžeta troši se na lokalne urede koje imamo u Hrvatskoj. U mom slučaju to je ured u Osijeku - plaćamo troškove najamnine, održavanja i opreme za taj ured. Također, u mjesečnim troškovima prevladavaju stavke za uredsku opremu za ured u Strasbourgu i Bruxellesu te računi za telefonske, poštanske usluge i slično', kazala je.
Osim toga, velik dio vremena provodi razgovarajući s građanima na različitim konferencijama, javnim tribinama i druženjima diljem Republike Hrvatske, a nastali troškovi pokrivaju se iz tog budžeta.
Drugi SDP-ovac u Europskom parlamentu, Tonino Picula, također nam je odgovorio da sredstva troši namjenski - na troškove uredskog materijala i telefona u uredima u Strasbourgu i Bruxellesu te na troškove najma prostora, režija i komunalnih troškova, uredskog materijala i opreme (računala, računalnih programa, telefona, mobilnih uređaja, papira itd.) te fiksnog telefona i pretplata za mobilne uređaje za troje stalno zaposlenih suradnika, kao i interneta, poštanskih usluga, web stranice, čišćenja i održavanja lokalnog ureda u Zagrebu.
'Osim toga, fond koji spominjete predviđen je za pokrivanje troškova organizacije i sudjelovanja na događanjima diljem Hrvatske, što također spada u moje redovne dužnosti. Ukratko, radi se namjenskim troškovima tri ureda na tri lokacije u jasno propisanim kategorijama, od čega je najveći dio u Hrvatskoj. Kao i do sada, slijedit ću sva pravila i procedure koje sam obvezan poštivati u funkciji zastupnika u Europskom parlamentu, kakvi god oni bili', istaknuo je Picula.
HDZ-ova Ivana Maletić kazala nam je da koristi sredstva u skladu s propisanim pravilima: na troškove rada ureda, putovanja, smještaj i provedbu radionica i konferencija u zemlji, knjige, časopise te ostale potrebne materijale i opremu za rad, reprezentaciju i slično.
'Na mojoj web stranici i u mjesečniku ureda možete vidjeti o kakvim je sve aktivnostima riječ te koliko događaja i različitih materijala produciramo kao ured', poručila je Maletić.
Druga HDZ-ovka, Dubravka Šuica, navela je da je to iznos koji troši sukladno propisanim pravilima Europskog parlamenta, za što je i namijenjen, a to su troškovi koji su potrebni da bi funkcionirali uredi u Bruxellesu, Strasbourgu, Zagrebu i Dubrovniku, poput troškova organizacije konferencija i slično.
'Europski sud prije nekoliko dana donio je odluku da su računi povjerljive naravi, no nema nikakvog razloga za to da ne budemo transparentni u troškovima', poručila je.
Bivša HSS-ovka, nezavisna zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir navela je da se mjesečnom naknadom za opće troškove financiraju troškovi lokalnog ureda, poput iznajmljivanja samog prostora te troškova povezanih s funkcioniranjem ureda i njegovim održavanjem (grijanje, struja, voda, plin, osiguranje, čišćenje, popravci...).
U ovu kategoriju, objasnila je, ulaze i troškovi poput telefonskih računa, poštanskih maraka, pretplate na internetske usluge, održavanja baze podataka te troškovi koji se tiču hostinga ili domene mrežne stranice zastupnika. Iz te omotnice financiraju se i troškovi opremanja ureda, mogu se plaćati pretplate na knjige, časopise, novine i elektroničke newslettere, a može se koristiti i za nabavu materijala i opreme vezane uz grafički dizajn, tisak publikacija ili distribuciju bilo kakvog tiskanog ili objavljenog materijala kao što su istraživački članci, izvješća, mišljenja, letci…
'Važno je istaknuti da Europski parlament ima svoju službu za provjeravanje trošenja novca zastupnika za urede i putovanja, a pored navedenog, informacije o asistentima i stažistima koji svakodnevno doprinose radu i djelovanju mojih dvaju ureda javno su dostupne na stranicama Europskog parlamenta, dok su informacije o aktivnostima koje svakodnevno poduzimam, osim na stranicama Europskog parlamenta, dostupne u sklopu moje službene stranice', poručila je Petir.
Davor Škrlec, također nezavisni zastupnik u Europskom parlamentu koji je izabran na listi danas zaboravljenog ORaH-a, bio je kratak. 'Iznos koji se dobiva za troškove ureda namjenski se troši za iste svrhe, a pokriva troškove najma u Zagrebu te ostale materijalne troškove ureda u Bruxellesu, Strasbourgu, Zagrebu, Osijeku i Splitu', poručio je Škrlec.
