Ove godine državnoj maturi pristupilo je 32.045 kandidata, oko četiri tisuće manje (36.041) u odnosu na školsku godinu 2014./2015., a 649 gimnazijalaca nije položilo jedan ili više predmeta, zbog čega nisu mogli završiti srednjoškolsko obrazovanje.

Iako se čini kako su ovogodišnji rezultati državne mature daleko najlošiji, iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) poručuju kako ne postoji velika razlika u odnosu na protekle godine.

'Rezultati prosječne riješenosti većine ispita vrlo su stabilni tijekom više godina, dakle prosječni uradak ove godine nije lošiji nego inače', objašnjava Ana Franić Božić, glasnogovornica NCVVO-a, te dodaje kako su ove godine pragovi prolaza uvećani za nekoliko postotnih bodova, što je dovelo do nešto većeg broja padova.

Tako je primjerice prag prolaznosti hrvatskog jezika na osnovnoj razini povećan s 32 na 36 posto, a na višoj razini s 33 na 37 posto. Potreban prag prolaznosti za matematiku osnovne razine povećan je s 24 na 25 posto, objasnila je.

No da stanje i nije baš na razini proteklih godina, pokazuju podaci od prošle godine. Lani je, naime, na državnu maturu pristupilo 12.755 gimnazijalaca, a nije je položilo njih 425, što je do tada bio rekord u broju padova. Ove je godine maturu palo čak 649 gimnazijalaca, što predstavlja godišnje povećanje veće od 50 posto, a kad se uzme u obzir to da je ove godine maturi pristupilo 12.424 gimnazijalca, odnosno njih 331 manje nego lani, podaci su još poražavajući.

>>> Poražavajuća statistika: Sve više učenika pada državnu maturu

Iz NCVVO-a također navode kako se od iduće godine uvode pragovi i za sve dijelove ispita iz stranih jezika, jednako kao što je to ove godine učinjeno na ispitu iz hrvatskog jezika, za što je postojao opći konsenzus struke. Za prolazak hrvatskog jezika kandidat je morao ostvariti minimalan prag prolaznosti iz jednog i drugog dijela.

'Važno je napomenuti da nastavnici i stručna javnost već više godina upozoravaju na preniske bodovne pragove koji su dopuštali prolaz učenicima s vrlo slabim učinkom na ispitima', ističe glasnogovornica te dodaje kako pragove postavlja Stručno povjerenstvo za utvrđivanje mjerila za ocjene ispita državne mature koje imenuje Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja smatraju kako se problem krije i u samom sustavu poučavanja.

'Između ostalih, riječ je o većim dijelom zastarjelom sustavu poučavanja i učenja koji ne osigurava djeci znanja i vještine za rješavanje konkretnih problema i zadataka', navode iz Ministarstva te dodaju kako s druge strane vesele vrlo pozitivni pomaci i dobri rezultati u STEM području jer je upravo jačanje tog, u Hrvatskoj deficitarnog područja, jedan od ključnih ciljeva Ministarstva.

>>> Kako se stvaraju neznalice: Znate li koliko treba znati za prolaz na maturi?

Osim povećanja broja učenika koji padaju maturu, drugi problem je smanjenje broja onih koji se prijavljuju.

'Nažalost, riječ je o dobro poznatom problemu koji je rasprostranjen diljem EU-a, a vezan je uz demografiju i iseljavanje ljudi. S obzirom na to da pada broj učenika, pada i broj pristupnika', objašnjavaju iz Ministarstva te navode moguća rješenja.

'Poboljšanja su moguća kroz odmicanje od učenja činjenica napamet i usmjeravanje na podizanje vještina rješavanja problema i kritičkog razmišljanja, tako bismo dobili bolje rezultate na višim razinama. Upravo to je zadaća obrazovne reforme. Međutim reforma se ne uvodi zbog mature, nego da našim učenicima omogućimo stjecanje vještina primjenjivih za život.'