Hladno pivo je važno za vrući ljetni dan kao i duboki hlad – nezamislivo je proživjeti dan bez njega. Sasvim je svejedno jeste li došli na plažu, livadu, vikendicu ili s ekipom gledate utakmicu, svakako ćete htjeti popiti bar čašu tog hladnog hmeljskog ili pšeničnog osvježavajućeg napitka. Ispod litre po glavi ne dižemo se od stola! Ta to je tek za isprat' grlo. Pritom moramo biti politički korektni i potencijalnu grižnju savjesti oprati sa sebe preporukom: nikako nemojte piti ako vozite - ako ne možete izbjeći limenog ljubimca, onda primite u ruku bezalkoholno piće. Tu ne ubrajamo bezalkoholno pivo jer ono je... Ono je jednostavno krivi odabir. Ruku na srce, isprobavali smo bezalkoholna piva i došli do zaključka da je tek jedna vrsta praktički identičnog okusa kao i pravo pivo, time dobra zamjena alkoholnoj verziji, no više o tome u jednoj od sljedećih kolumni.

Sad zamislite sljedeću situaciju: pokvario vam se prijenosni električni hladnjak, na vikendici iz nekog razloga nema struje, zaboravili ste u prijenosni hladnjak umetnuti pakete leda... Horor! Pivo će se zgrijati u tren oka i hladno osvježenje pretvorit će se u toplu juhicu.
Slijedi nekoliko savjeta kako uspješno ohladiti ili zadržati pivo (ili druga pića) hladnim te održati obitelj ili prijatelje sretnima.

Ručnik/čarape – namočite ručnik ili krpu, a najbolje sportsku ili deblju čarapu u more ili slatku vodu - omotajte oko hladne boce ili limenke pive i

ostavite u hladu. Voda će isparavanjem s ručnika zadržavati toplinu vani, dok će unutra pivo duže ostati hladno. Samo pazite da se tkanina ne osuši jer će time efekt hlađenja prestati. Sličan, ako ne i isti efekt možete postići omatanjem boce mokrim novinskim papirom – običnim, nikako ne tvrdim ili sjajnim. Dakle, Plan B čuvajte i spremite u kolekciju, a dnevne tiskovine slobodno zgužvajte i upotrijebite.

Zemlja – ova metoda je fizički zahtjevna, ali će održati pivo hladnim barem dvaput duže nego da ga ostavite u vrećici pod krošnjom stabla. Dakle, primite se lopate te iskopajte rupu od bar pola metra, onolikog promjera koliko imate boca/limenki. Poslažite ih unutra te prekrijte prethodno otkopanom zemljom. Da, ova je metoda naporna, ali sami ste si krivi kad se ne pripremate kako treba. ;) Pri biranju mjesta za kopanje, izaberite ono koje je u hladu i nikako nemojte zajedno s pićem psu zakopati njegovu kost. Osim... Osim ako ne želite da vam on za desetak minuta otkopa rupu. Eto ideje!

Sol – uspjeli ste nabaviti led od susjeda, iz dućana ili obližnjeg kafića. Ubacite led u kantu ili posudu, dodajte vode tako da su sve boce prekrivene i

zatim pospite sve, posebice kocke leda, solju. Ne s par žlica soli, već hrpom soli. Voda i led će ostati na 0°C, dok se sav led ne otopi ili dok se voda ne pretvori u led. Dodavanjem soli spuštate točku smrzavanja mješavine vode/leda, čineći temperaturu manjom od ništice jer će ledu tijekom endotermičke reakcije trebati više energije (topline) da bi se otopio, a toplinu će uzimati iz vode koja ga okružuje. Skroz geekovski, zar ne?

Rijeka/jezero – puno bolje opcije od mora koje bi poslužilo istoj namjeni,

ali je toplije, pa će efekt hlađenja biti kraći. Stavite boce u vrećicu koju ćete konopcem svezati za obalu (drvo ili kamen). Samo pazite da ste dobro zatvorili boce iz kojih ste već točili da ne bi došlo do kontaminacije vodom koja nije za piće. Ova metoda je pravi klasik.

Amonij nitrat – skočite do susjeda ili u obližnji trgovački centar specijaliziran za vrt. Dograbite umjetno gnojivo, amonij nitrat, i trk u auto. Kao i u metodi sa solju, iako ovdje ne trebate led, miješanjem vode i zrnaca amonij nitrata stvarate endotermičku reakciju i time u jako kratkom periodu postižete vrlo niske temperature. Isprobajte metodu i složit ćete se da je najbolja. Tko sad kaže da su sva kemijska gnojiva zločesta? Inače, amonij nitrat nalazi se i u pakiranjima hladnih obloga koji se kupuju u ljekarnama. Ako se nikada niste igrali ludih znanstvenika, sada je pravo vrijeme za to.