Ministarstvo gospodarstva pripremilo je nove izmjene Zakona o zaštiti potrošača, osme po redu u zadnjih sedam godina, kojima će se prava potrošača očekivano - smanjiti. Između ostalog, na mala vrata uvodi se mogućnost naplate čak i izdavanja računa za struju!
U novoj verziji zakona naime definicija 'javne usluge' za koju se računi i opomene ne smiju naplaćivati potpuno je uopćena i nejasna, a čak je dodana odredba po kojoj je moguće postupati drugačije ukoliko je to predviđeno nekim drugim zakonom. A u novim propisima koji reguliraju tržište električne energije jasno stoji da je izdavanje računa 'opravdani trošak'. Dakle od potrošača se ubuduće može uzeti koja kuna za tu namjenu.
Pretpostavlja se da bi prijenos i distribucija struje, kao i opskrba univerzalnom uslugom, ubuduće trebali ostati bez 'provizije', ali da bi se ona mogla naplaćivati za tržišni dio, dakle za proizvodnju i opskrbu.
Javna rasprava o prijedlogu zakona iz radionice ministra Ivana Vrdoljaka završena je upravo danas (petak), a potrošačke udruge na njega su uputile popis od petnaestak konkretnih primjedbi. Traži se jasnije definiranje javnih usluga, ali i zabrana bilo kakve prisilne naplate prije nego što se potrošačima dostavi besplatna pisana opomena s jasno navedenim dugom.
'Novi zakon je nedvojbeno lošiji od prethodnog i smanjuje prava potrošača. Vidjet ćemo kako će se stvari razvijati u javnoj raspravi, a onda ćemo odlučiti hoćemo li se obratiti Europskoj komisiji i povjereniku za zaštitu potrošača Nevenu Mimici', kazao je za tportal predsjednik Saveza udruga za zaštitu potrošača Nenad Kurtović. Ovim prijedlogom, tvrdi, osnovni zakon koji regulira ovo područje za potrošače postaje manje važan od ostalih, poput Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti.
Da je država ozbiljno odlučila rasturiti organizirane potrošače, dokazuje podatak da njihovi predstavnici više neće sjediti u savjetodavnim tijelima onih koji donose odluke, poput Hrvatske regulatorne energetske agencije (HERA). Pružatelji javnih usluga više uopće nisu dužni imati takva tijela.
Dapače, Vrdoljak je odlučio potpuno ukinuti državno financiranje potrošačkih udruga, za koje se trošilo ukupno tek milijun i pol kuna godišnje, pa tu obvezu prebacuje na županije, gradove i općine. Oni su i dosad bili dužni osigurati to da potrošači dolaze do informacija i savjeta, no gotovo nijedna lokalna jedinica nije poštovala taj dio zakona.
'Ministarstvo gospodarstva želi rasteretiti proračun i s njega skida savjetovališta za zaštitu potrošača koja funkcioniraju deset godina i pružaju besplatnu uslugu. Ne samo to, kroz sustav smo mogli doći do podataka koji problemi zbilja muče građane', upozorava Kurtović. Umjesto toga, kaže, Vrdoljakovo ministarstvo ubuduće želi gomilati administraciju i uvesti novi registar udruga koji bi smanjio njihovu slobodu jer bi precizno određivao poslove koje bi one smjele obavljati.
Ukratko, prava potrošača se smanjuju, a udruge koje su ih štitile ostaju bez sredstava za rad.
Među primjedbama poslanim na novu verziju zakona je i zahtjev da podaci o proizvodima ubuduće trebaju biti naznačeni na samom proizvodu, a ne na naljepnici, te da moraju biti ispisani u minimalnoj veličini računalnog ispisa, dakle u fontu 11. Traži se i da se kao 'redovna cijena' proizvoda označi ona po kojoj se prodavao najmanje 30 dana prije sniženja te da se u slučaju akcijske prodaje obavezno mora naznačiti cijena prije i cijena tijekom sniženja.
