'Uglavnom je to obuhvaćeno kolektivnim ugovorima, međutim mislim da jedino tu trenutno imamo prostora za to da eventualno korigiramo neke stvari', kazao je uoči sjednice potpredsjednik Vlade Branko Grčić.

Upitan kako može korigirati taj dio kada su dodaci vezani kolektivnim ugovorima, Grčić je tajnovito rekao: 'Razgovori uvijek vode k nekim rezultatima.'

Međutim kaže da to nije najava pregovora sa zaposlenima u javnom i državnom sektoru. 'Vidjeli ste - tu ima 367 dodataka i to je na neki način teško upravljivo te sigurno ima prostora za to da se preispitaju neke stvari', kazao je Grčić

Koliko bi se na taj način moglo uštedjeti, Grčić nije htio otkriti kazavši kako će sve biti poznato kada rebalans i službeno bude predstavljen.

'U plaće se generalno ne dira, ni u mirovine. Sve druge stavke su u procesu preispitivanja, ali ne mogu vam ništa reći dok prijedlog ne bude dovršen', poručuje Grčić.

Ništa jasniji nije bio ni ministar obrazovanja Vedran Mornar.

'Vjerojatno je sve vezano kolektivnim ugovorima, međutim ti dodaci nisu ništa novo - oni postoje više desetaka godina tako da je neobično to da se javnost čudi zašto postoje. Htio bih naglasiti da sa svim tim dodacima plaće u znanosti i plaće u prosvjeti zaista nisu nešto na što bi trebalo ukazivati prstom', kazao je Mornar.

Ministar obrazovanja kao problem ne vidi brojku 300, nego sam iznos. 'U ukupnoj masi novca u državnom proračunu nema tog novca', kaže Mornar.

Za uvođenje reda u dodatke na plaću zalaže se i ministar poduzetništva Gordan Maras smatrajući da se na taj način može uštedjeti do milijardu kuna godišnje.

'Netko za isti posao ima dodatak od 40 posto, netko 15 posto, a to se događalo i događa se i danas u nekim institucijama', rekao je Maras.