HDZ u padu, SDP u rastu, pojava Kolakušića te lošiji rejting Živog zida - rezultati su Crodemoskopa koji reflektiraju stanje odmah nakon europskih izbora, no još uvijek ne mogu biti indikator novog rasporeda snaga nakon parlamentarnih izbora sljedeće godine
Prema rezultatima Crodemoskopa, da su sada izbori, HDZ bi i dalje bio relativni pobjednik sa 26,5 posto, iako bilježi pad potpore treći mjesec zaredom. S druge strane, SDP nakon mjeseci pada bilježi rast i došao je do 20,4 posto potpore. Na trećem mjestu više nema Živog zida, čija se podrška prepolovila, a zamijenio ih je Mislav Kolakušić, čija nezavisna lista bilježi podršku od sedam posto.
'Dugoročniji trendovi kažu da se SDP lagano oporavlja, da postoji ta kriza u Živom zidu i da je dio njihovih birača kao alternativu prepoznao Mislava Kolakušića. Anketa je rezultat efekta europskih izbora - vidimo i pad popularnosti Živog zida, oporavak SDP-a...', analizira za tportal Višeslav Raos s Fakulteta političkih znanosti.
vezane vijesti
HDZ je možda u padu, no to i dalje ne mora značiti da će na parlamentarnim izborima sljedeće godine loše proći. 'HDZ-u predstoji ova unutarnja borba koja se zahuktala. Međutim je li ovo njima sada uzrok za uzbunu? Vjerojatno i nije. Premijer Andrej Plenković je taj koji kontrolira tajming, tj. to kada će biti unutarstranački izbori i ako se održe u proljeće sljedeće godine, kada Hrvatska bude predsjedala Europskom unijom, vjerojatno će se u toj atmosferi otupiti oštrica kritike. Osim toga, još ne znamo hoće li Plenković nekim ingenioznim strateškim zaokretom nekog od svojih najžešćih suparnika uspjeti 'primiriti' postavljanjem na neku funkciju', kaže Raos, a pritom spominje funkciju europskog povjerenika iz hrvatskih redova. Iako se na tom mjestu spominje Dubravka Šuica, Raos ne odbacuje mogućnost 'iznenađenja'.
Plenković bi nakon unutarstranačkih izbora i predsjedanja mogao proći dobro na parlamentarnim izborima, smatra Raos, dodavši da se nakon toga postavlja pitanje s kime koalirati.
SDP, s druge strane, rast rejtinga može zahvaliti i HDZ-u. 'Oporavak SDP-a dobra je vijest za Davora Bernardića, no to još uvijek ne znači da se stranka konsolidirala. Djelomično je to posljedica problema u HDZ-u, pa se to reflektiralo i na dobar rezultat SDP-a', kaže Raos.
RTL-ov Crodemoskop rađen je po principu Hrvatske kao jedne izborne jedinice, odnosno nisu prikazani rezultati po svim izbornim jedinicama. Stoga Raos napominje da neke manje stranke, koje možda po anketi ne bi prešle prag, na parlamentarnim izborima vjerojatno dobivaju mandat.
Među takvima je i Most, koji prema Crodemoskopu osvaja četiri posto. 'Reći da oni neće osvojiti nijedan mandat u Saboru bilo bi zloguko. Ali možemo govoriti o kraju Mosta kao stranke koja može utjecati na to u kojem smjeru ide Vlada. Literatura kaže da je stranka relevantna ili ako je potrebna za koaliciju ili ako ima ucjenjivački potencijal. To Most više nema', kaže Raos.
Živi zid doživio je pad popularnosti već na europskim izborima, a dodatno je rejting narušio raskol koji se još uvijek događa. Stoga ne čudi to da im se podrška prepolovila (5,4 posto u lipnju u odnosu na svibanjskih 9,6 posto). No Raos napominje da se tu otvara opcija osnivanjem nove stranke Ivana Pernara.
'Kolakušić je tu povukao dio ljudi koji imaju slična razmišljanja, a koji su birali Živi zid. Ali nisam siguran da je priča sa Živim zidom u potpunosti gotova. Živi zid nije previše ulagao u stranačku infrastrukturu jer su antiestablišmentska stranka. Zanimljivo da oni govore o demokraciji, izravnoj demokraciji i referendumima, a njihova stranka je bila slabo demokratski ustrojena', poručuje Raos.
Među onima koji prema Crodemoskopu nemaju veliku potporu, no mogli bi na parlamentarnim izborima osvojiti nekoliko mandata, nalazi se Amsterdamska koalicija. 'To je u startu bio projekt da se prijeđe izborni prag i taj generalni cilj su uspjeli ispuniti. To su različite opcije i kada ih sve stavite na kup, imaju 13 mandata u Saboru, što nije zanemarivo. Mogu li to napraviti na sljedećim izborima, još ne znamo jer se govori i o opciji udruživanja liberala. No mogli bi na kraju povući deset mandata na parlamentarnim izborima', analizira Raos.
No na tih deset mandata, upozorava Raos, mogu računati ako ostanu zajedno. Međutim, već sada je jasno da će HSU na parlamentarnim izborima svojim putem, odnosno da će se pridružiti SDP-u. Odluče li se na to i druge stranke Amsterdamske koalicije, bio bi to oporbeni blok koji bi mogao priprijetiti HDZ-u.
'Sve ovisi i o raspletu u samom SDP-u i tome kako će raspodijeliti mjesta na toj listi. Puno je tu faktora, ali da, ako bi išli s nekom novom Kukuriku koalicijom, to je, što se tiče izborne logike, mudra ideja za njih', kaže Raos.
