Predsjednik Vlade Andrej Plenković obišao je u subotu izložbu "Nastavit će se ...Strip i vizualna kultura u Hrvatskoj" u Muzeju suvremene umjetnosti, a nakon toga je odgovarao na pitanja novinara
Na pitanje novinara bi li se cijepio cjepivom AstraZenece kad na njega dođe red da se cijepi (prebolio je covid-19 pa se zasad nije cijepio, op. a.), Plenković je odgovorio da bi, prenosi N1 televizija.
Komentirao je i odlazak u Bruxelles. “Jedan od ključnih razloga mog odlaska u Bruxelles je bilo cjepivo. Hrvatska je nezadovoljna dinamikom isporuke, kao i mnoge druge”, rekao je Plenković, dodavši da je 2,7 milijuna doza cjepiva AstraZenece Hrvatska naručila čim se ono pojavilo, razmišljajući da će njega biti najviše i da će najprije biti dostupno.
“Mi kontinuirano povećavamo broj narudžbi, čak smo naručili i ovih cjepiva koja nisu odobrena. Sad smo na 8,7 milijuna doza cjepiva za hrvatske građane. Sad smo vidjeli da oni koji su naručivali cjepiva od onih čiji je proizvodni lanac bolje organiziran dobivaju više cjepiva, a oni koji nisu, oni dobivaju manje', rekao je Plenković i dodao kako ne smatra da je Hrvatska zakinuta, nego da dobiva onoliko koliko su farmaceutske kompanije u stanju dostaviti.
>>> U Hrvatskoj 823 nova slučaja zaraze, preminule 23 osobe
"Mi otprilike znamo do kraja travnja da ćemo ukupno imati milijun doza, a već nakon toga tih podataka nemamo”, rekao je Plenković. Odbacio je tvrdnje da je u sukobu s predsjednikom RH Zoranom Milanovićem oko imenovanja čelne osobe Vrhovnog suda, a rekao je i kako tu nije riječ o prepucavanju.
“Nema nikakvog prijepora, nema nikakve svađe, nema nikakvog sukoba. Postoji zakonska procedura, koju se treba poštovati. Jednom kad se ona bude poštovala, tada ćemo uzeti u obzir ime. Imena koja se trenutno spominju su nekandidati. To je bit”, rekao je Plenković.
Komentirao je i kandidaturu Miroslava Škore za gradonačelnika Zagreba.
“On je htio biti gradonačelnik Osijeka, sad želi biti gradonačelnik Zagreba”, rekao je Plenković, nazvavši Škorin Domovinski pokret blijedom kopijom HDZ-a. “Ja ne volim kopije, a naročito ne blijede kopije”, rekao je.
Predsjednik Vlade prije toga obišao je u subotu izložbu “Nastavit će se …Strip i vizualna kultura u Hrvatskoj“ u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti (MSU). Podsjetio da je hrvatska Vlada u okolnostima pandemije namjerno držala otvorenima kulturne institucije, što smatraju da je dobro, i da je pridonijelo broju posjeta, a u konačnici i financijskom poslovanju samog muzeja.
"Na taj način smo dali doprinos što normalnijem životu unatoč okolnostima koje su u drugim zemljama bitno drugačije, jer gotovo svugdje u Europi muzeji i druge kulturne institucije su bile ili su još uvijek u potpunosti zatvorene", dodao je.
Referirajući se na izložbu "Nastavit će se …Strip i vizualna kultura u Hrvatskoj“, Plenković je također rekao da je čitao i stripove, bio je veliki kolekcionar "Alana Forda", imao je sve brojeve od 1 do 313, gotovo sve. "Kupovao bih ih na Kvatriću gdje su se kupovali stari stripovi, on mi je bio daleko najdraži, ačitao i druge od Stripoteke do brojnih drugih koji bili aktualni, a kao mali i dio ovih s izložbe naših autora kroz Modru Lastu, Smib, Radost, sve gdje smo se prilagođavali da je strip dio naše kulture", naglaios je.
Na pitanje novinara prepoznaje li se u nekom strip junaku, odgovorio je potvrdno - "u čudu njih, gotovo u svakom drugom".
Izložba otvorena do 14. ožujka
Izložba “Nastavit će se …Strip i vizualna kultura u Hrvatskoj“ u MSU, otvorena do 14. ožujka, sagledava strip stvaralaštvo u europskom i međunarodnom kontekstu kao devetu umjetnost s njezinom poviješću, razvojem i antologijskim autoricama i autorima.
U koncepciji Irene Jukić Pranjić, Ivane Kancir i Jasne Jakšić, prati se promjena percepcije o samoj prirodi stripa, o njegovoj ulozi u formiranju koncepta popularne i masovne kulture.
Predstavljeni su radovi pedesetak autora u devet tematskih cjelina – Strip junaci i junakinje, Strip i karikatura, Strip i film, Strip i animacija, Medijacija stripom, Strip za djecu i mlade, Strip i izdavaštvo, Estetika stripa u javnom prostoru, Muzealizacija stripa.
Izložba ne promatra strip samo kao vizualnu, već i kao društvenu činjenicu, ponajprije u kontekstu nekomercijalnog, autorskog stripa.