Puna dva dana premijer Andrej Plenković, kao ni bilo tko od viđenih HDZ-ovaca, nije se javno izjasnio o objavljenim prepiskama kandidata za glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića i optuženice Josipe Pleslić (bivše Rimac), stotinama poruka koje su razmijenili i koje upućuju na to da su njih dvoje imali znatno bliži odnos te da su se susretali znatno češće nego što je sam Turudić deklarirao. Dapače, i da su jedno drugome činili razne usluge u različitim osjetljivim pravosudnim predmetima
Andrej Plenković se posljednji put oglasio u petak, kada je reagirao na izjave predsjednika Zorana Milanovića nakon što je on ukazao na bliskost Turudića s osuđenim i odbjeglim Zdravkom Mamićem i njihove sastanke dok je ovaj bio osumnjičenik, pa i optuženik, i to 'pod okriljem noći'. Milanović je, kako je potvrđeno, dostavio Plenkoviću dokumente SOA-e koji to potvrđuju.
'Što se nas tiče, ako je ono na što je mislio ovo što mi je dostavljeno danas, onda ostajemo pri svom stavu i situacija se ne mijenja', rekao je premijer i potom zašutio. Očekuje se da će se oglasiti tek danas, nakon sjednice predsjedništva stranke, a možda čak i sutra, nakon što obavi sastanak s HDZ-ovim koalicijskim partnerima. Mediji su to protumačili kao dokaz da je 'pustio da se njegov kandidat za čelnika Državnog odvjetništva sam vadi iz problema u kojem se našao' objavom serije neugodnih transkripata.
Sada se čeka Plenkovićeva reakcija, a eventualno i rezultat češljanja kompletne dokumentacije, što je za ovaj slučaj najavio Vrhovni sud.
vezane vijesti
I premda su se u javnosti pojavile spekulacije da je moguća zamjena kandidata za glavnog državnog odvjetnika, po kojima bi za tu dužnost umjesto Ivana Turudića Vlada predložila Emilija Kalabrića, jednog od četiri kandidata na nedavno provedenom natječaju - jer su svi dobili zeleno svjetlo nadležnog odbora u Saboru - po tumačenju više sugovornika tportala, to više nije opcija.
Pojednostavljeno, Plenković ima jednostavan izbor: ili Ivan Turudić ili nitko. Barem do perioda nakon parlamentarnih izbora.
'Ako Vlada Republike Hrvatske u roku od 15 dana od zaprimanja mišljenja saborskog odbora niti jednog od kandidata ne predloži za glavnog državnog odvjetnika, Državnoodvjetničko vijeće poništava javni poziv i najkasnije u roku od osam dana ponovno pokreće postupak imenovanja', stoji u Zakonu o državnom odvjetništvu.
Kako je rok od 15 dana istekao, odustajanje od kandidature Turudića značilo bi da se cijeli postupak mora ponoviti i time bi se sasvim sigurno protegnuo na period nakon parlamentarnih izbora, a koji se očekuju koncem travnja ili početkom svibnja. Današnja glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek odradila bi svoj mandat do kraja, moguće i koji tjedan dulje, dok bi njezinog nasljednika birala nova parlamentarna većina.
Postoji doduše i tumačenje po kojemu rokovi nisu prekršeni - jer Vlada ipak jest predložila svoga kandidata unutar 15 dana, pa bi ga sada eventualno tek zamijenila - no to otvara širok prostor predsjedniku Zoranu Milanoviću i oporbi, a na koncu i bilo kojoj nezadovoljnoj stranci, da u upravnom postupku ili čak pred Ustavnim sudom osporava legitimitet tako imenovanog glavnog državnog odvjetnika i svih njegovih odluka.
'To evidentno nije bila namjera pri pisanju zakona i radilo bi se o njegovom ekstenzivnom, pa i iščašenom tumačenju', rekao je za tportal jedan od sugovornika iz pravosudnih krugova.
Odluka o Turudiću stoga je dalekosežna i za Plenkovića i za HDZ, pogotovo zato što objava transkripata njegovih dopisivanja s Josipom Rimac sugerira da unutar Državnog odvjetništva i USKOK-a postoji snažno protivljenje ovom imenovanju te da bi se u budućnosti mogli pojaviti još snažniji 'džepovi otpora'.
Na političkoj razini pak radi se o vrlo riskantnoj situaciji za premijera Plenkovića, smatra politički analitičar i komunikacijski stručnjak Jerko Trogrlić.
'Ako popusti i odustane od svog kandidata, on će de facto priznati poraz i da su u ovom slučaju postojale okolnosti za koje je trebao i morao znati. S druge strane, ako Plenković nastavi inzistirati na Turudiću, to će biti jedna od glavnih tema u javnom prostoru sve do samih izbora', kaže Trogrlić za tportal.
'U ovom slučaju ne radi se o otkriću jednog tjednika ili nekog rubnog medija, nego se time bavi kompletna javna scena, a došlo je i do sinergije s problemima oko Lex AP-a. Sve je vrlo razumljivo široj javnosti, pa čak i na emotivnoj razini. Dosad je Plenković bio u poziciji izglednog dobitnika na izborima ako se u međuvremenu nešto gadno ne dogodi, a sada je pred vrlo riskantnom dilemom. Nezgodno mu je odustati od Turudića jer bi time sasvim sigurno zadobio težak udarac, doduše jednokratni, ali nezgodno mu je i inzistirati na tome jer se radi o vrlo teškom zalogaju i problemu koji bi trajao znatno dulje', dodaje Trogrlić.
Na istoj liniji, upozorava, sada su se napokon našli oporba i predsjednik Zoran Milanović jer su pronašli 'zajedničkog neprijatelja', a tu su i mediji, dodatno senzibilizirani predloženim Lex AP-om.
'Što se tiče Milanovića, njegova pozicija je jasna: on na ovoj temi nastavlja sustavno graditi svoju antihadezeovsku poziciju i, koliko god to neobično zvučalo, pa čak i ako to osobno ne priželjkuje, u političkom smislu njemu bi više odgovarala pobjeda HDZ-a na izborima. U suprotnom, on kao antipod HDZ-a prestaje imati bilo kakvog smisla', zaključuje Trogrlić.
