'Mi smo u situaciji da se mnoge informacije, koje javnosti nisu bile poznate do 1989. - 1990. godine, otkrivaju 70 godina nakon kraja Drugog svjetskog rata. U Sloveniji je jako puno stratišta, mjesta koja su identificirana, gdje su nebrojene žrtve nakon 45-e. To su zločini komunističkog režima i mi se kao društvo moramo suočiti sa zločinima svih totalitarnih sustava. Tome želimo pristupiti sustavno, institucionalno i pravno, s jednom distancom pomoći u utvrđivanju istine, jer bez istine nema prave pomirbe u društvu', kazao je premijer Plenković, koji je danas bio na pokopu posmrtnih ostataka dosad ekshumiranih žrtava partizanskog zločina iz Hude Jame, njih 778, među kojima su i stotine Hrvata.

Javnom pokopu u grobnicu u Memorijalnom parku za žrtve rata Dobrova nazočio je hrvatski i slovenski državni vrh, a govorili su slovenski predsjednik Borut Pahor, predstavnik obitelji stradalih u Hudoj Jami Peter Sušnik, te predstavnici Katoličke crkve u Sloveniji i Hrvatskoj.

Premijer Plenković u večerašnjem intervjuu HTV-u podsjetio je da je u Europskom parlamentu bio potpredsjednik skupine koja se bavila pomirbom europske povijesti. 'Zbog toga želim dati doprinos da na jedan zreo način pristupimo i s drugim zemljama rješavamo taj problem koji opterećuje društvo i pridonosi podjelama', naglasio je. Premijer Plenković ističe kako i otvaranje arhiva može biti doprinos tome jer bi na taj način svoj doprinos mogli dati i znanstvenici i istraživači.

Ranije danas na sjednici Vlade premijer je poručio kako je stav Banskih dvora taj da je proces suočavanja s naslijeđem totalitarnih režima ne samo civilizacijski, moralni i politički doseg, već i važno institucionalno sredstvo za daljnju pluralizaciju i demokratizaciju hrvatskoga društva.

'To znači da će Vlada, između ostalog, uložiti napor za uspostavu najprimjerenijeg institucionalnog i pravnog modela za istraživanje skrivenih masovnih grobnica, stvoriti zakonsku pretpostavku koja će istraživačima učiniti dostupnom cjelokupnu arhivsku građu, a žrtve će napokon dobiti pravo na grob i spomen i postati dio pomirenog kolektivnog nacionalnog pamćenja', naglasio je Plenković

Osvrćući se na poreznu reformu u koju se kreće, a koju je na današnjoj sjednici Vlade predstavio ministra financija Zdravko Marić, premijer je za HTV rekao kako je njezin temeljni cilj rasteretiti poduzetnike te građanima omogućiti viši dohodak, a snižavanje poreza na dobit za male poduzetnike s 20 na 12 posto moglo biti točka koja će privući ulaganja.

Plenković je izrazio i zadovoljstvo suradnjom s Mostom. 'Mislim da smo stvorili povjerenje. Mislim da smo našu suradnju postavili na zdrave temelje. Sve ono što smo dogovorili zajedno smo ispunili', naglasio je predsjednik Vlade.

Plenković će tijekom posjeta u petak i subotu boraviti u Sarajevu, Mostaru i Kiseljaku, a sastat će se među ostalima s predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem, članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine te vjerskim čelnicima, s poglavarom Islamske zajednice u BiH Reisu-l-ulemom Huseinom ef. Kavazovićem i s Vrhbosanskim nadbiskupom kardinalom Vinkom Puljićem.

Odlazak u BiH je ispunjavanje obećanja iz izborne kampanje. 'Ja sam jasno kazao da će BiH biti vanjskopolitički prioritet broj jedan za Vladu RH', rekao je Plenković gostujući u Dnevniku HRT-a

Naglasio je da će u BiH uputiti dvije poruke, od kojih je prva ta da će 'Hrvatska pomoći BiH da kvalitetno funkcionira kao država i pomoći joj na putu u EU'.

Druga i najvažnija poruka je ta da će Hrvatska 'voditi računa o ravnopravnosti Hrvata kao najmalobrojnijeg od konstitutivnih naroda po recentnom popisu, da njihova prava u budućim planovima i razmatranjima eventualnog novog ustavnog uređenja zemlje budu na najbolji mogući način zaštićena', dodao je premijer.