Na summitu je prihvaćena deklaracija s 20 ključnih točaka koje se trebaju realizirati do 2020. koje između ostaloga uključuju konkretne inicijative za jačanje gospodarstva, borbu protiv korupcije, poboljšanje upravljanja, veće mogućnosti suradnje u programu razmjene studenata Erasmus+, te financijsku pomoć malim i srednjim poduzećima. 

Istočno partnerstvo pokrenuto je 2009. kao zajednička inicijativa između EU-a i šest istočnoeuropskih i južnokavkaskih zemalja: Armenije, Azerbajdžana, Bjelorusije, Gruzije, Moldove i Ukrajine.

To je istočna dimenzija Europske politike susjedstva (EPS), u sklopu koje EU nastoji jačanjem politike i gospodarske suradnje pridonijeti stabilnosti na svojim istočnim i južnim granicama.

'Važno je da smo usvojili dokument i to vrlo konsenzualno, s 20 točaka koje trebamo realizirati u sljedeće dvije godine, a odnose se na vrijednosti demokracije, na pitanja jačanja reformi, prije svega kroz provedbu sporazuma o pridruživanju, na ozbiljnu tehničku i financijsku pomoć, ekonomsko upravljanje, veću povezanost i praćenje internih procesa ne samo od strane institucija EU-a, nego i drugih financijskih institucija. Možemo reći da je postignut zavidan napredak u odnosu na summit u Rigi 2015.', rekao je Plenković.

Govoreći o ponašanju Rusije prema zemljama Istočnog partnerstva, Plenković je rekao kako je činjenica da je 'Rusija, blago rečeno, rezervirana prema politici Istočnog partnerstva'.

'Poruka EU-a jest da ova politika nije usmjerena ni protiv koga, nego je usmjerena na sistematiziranje i jačanje odnosa s ovih šest zemalja', rekao je Plenković.

Na pitanje da komentira riječi britanske premijerke Therese May koja je Rusiju spomenula kao neprijateljsku zemlju, Plenković je rekao da se nije na takav način razgovaralo.

'Bilo je puno riječi i puno se razgovaralo o dezinformacijama, lažnim vijestima, utjecajima na izbore, referendume itd. Vidjeli smo protekih godina kontinuiranu aktivnost koja za cilj ima ostvariti određene interese', rekao je Plenković.