Uoči rasprave u parlamentu šef Sabora i Mosta Mosta Božo Petrov bio je Banskim dvorima, no odbio je novinarima kazati zašto ide u zgradu Vlade i kako će Most glasati o Barišiću. Rasprava o povjerenju trebala je uslijediti nakon sjednice Vlade, a premda se prvotno spominjalo da će biti oko podneva, odgođena je barem do 15 sati, a svojeg ministra u Saboru osobno bi, kako se najavljivalo, braniti premijer Andrej Plenković.

On je već uobičajeno u uvodu današnje sjednice kolegicama i kolegama u Vladi pružio pregled aktivnosti u tjednu od prošle sjednice pa je tako podsjetio da je bio na Malti na neformalnom Europskom vijeću, a zahvalio je i na otvaranju ceste prema Mariji Bistrici što će pridonijeti razvoju turizma istaknuvši da je riječ o vrijednom projektu povezivanja zagrebačkog prstena.

Novo svjetlo, nova europska priča

'Mnogi od vas su već bili na nizu sastanaka. Zanimljivo je što može jedan otok, moramo se malo ugledati na Maltu. Glavno pitanje je bilo pitanje migracija, srednja mediteranska ruta. Ono što je također bilo važno je promijenjeni međunarodni kontekst, novo svjetlo u transatlantskim odnosima', istaknuo je Plenković i poručio: 'Mora se pronaći jedna vrsta novog povezivanja, nove europske priče za cijeli kontinent i mislim da tu možemo dati kvalitetan doprinos'. Posebno je istaknuo predstavljanje europskih projekata početkom ovoga tjedna vezane uz energetsku učinkovitost što će građanima pružiti kvalitetniji život te povlačenje sredstava za Schengen.

'Vidjeli smo i podatke koji su ponovno u statističkom pogledu jako dobri u pogledu rasta BDP-a. Nastojat ćemo konkretne životne teme stavljati u prvi plan, poručio je Plenković najavljujući današnji dnevni red.   Naime, premijer i ministri te ministrice osim o pravima za vrijeme nezaposlenosti, govorit će i o izmjenama i dopunama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama te Zakona o prostornom uređenju.

Kako Vlada kani snažno potaknuti zapošljavanje?

'Što se tiče Zakona o poticanju zapošljavanja, njime se redefinira uvjete koje moraju zadovoljiti osobe za stručno osposobljavanje. Predlaže se ograničenje dobne skupine do 30 navršenih godina života', rekao je ministar rada Tomislav Ćorić referirajući se na Nacrt prijedloga zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona (EU), Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju zapošljavanja, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona i Nacrta prijedloga zakona o prestanku važenja Zakona o potporama za očuvanje radnih mjesta, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona. 

Sva tri navedena zakona čine set zakona kojima omogućavamo redefiniranje mjera aktivne politike zapošljavanja. Namjera je početkom ožujka krenuti s provedbom mjera s čime mislimo da ćemo dati snažan poticaj zapošljavanju', zaključio je Ćorić, a Plenković se nadovezao poručivši da je to jedna od glavnih zadaća Vlade: 'Mislim da ćemo se potruditi da te mjere i da tih milijardu i 500 milijuna kuna budu korisni i da budu zaposleni oni koji su dugo nezaposleni'.

'Nastavljamo socijalni dijalog'

Ćorić je kolegama predstavio i Prijedlog smjernica za pregovore o sklapanju kolektivnih ugovora koji se primjenjuju na zaposlenike u državnoj službi i javnim službama. Istaknuo je da se one odnose na postupanje središnjih tijela državne uprave, a njima se uređuje glavna načela kolektivnog pregovaranja i nositelje aktivnosti.

'Iz perspektive Vlade ovo bi trebao biti korak naprijed u vođenju kolektivnih pregovora. Kolektivnom pregovaranju želimo pristupiti na sustavan način', poručio je ministar, a Plenković zaključio: 'Kao što smo rekli, nastavljamo socijalni dijalog'.

Vlada 'produžila' rok za legalizaciju

Vlada je Saboru poslala prijedlog zakonskih izmjena koje će ponovno omogućiti predaju zahtjeva za ozakonjenje nelegalnih građevina do 30. lipnja 2018. godine, a kako je objasnio ministar graditeljstva Lovro Kuščević, nije riječ o novoj legalizaciji: 'Ponovno otvaranje roka za podnošenje zahtjeva za ozakonjenje odnosi se samo na građevine koje su na snimkama iz 2011. godine. Dakle, nema nove legalizacije već se onima koji su i kod stupanja na snagu Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, u kolovozu 2012. imali to pravo, ali nisu uspjeli u roku predati zahtjev'.

Takav prijedlog izmjena i dopuna Zakona donosi se zbog velikog broja neriješenih slučajeva, a kako bi se izašlo u susret građanima da riješe taj problem, poručio je Plenković.

Kuščević je predstavio i prijedlog promjena u Zakonu o prostornom uređenju, radi usklađivanja s europskom direktivom (2014/89/EU) o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja, a riječ je o omogućavanju prostornog planiranja u zaštićenom ekološkom i ribolovnom pojasu (ZERP) i epikontinentalnom pojasu.

Što donose izmjene na području tržišta plina?

Saboru je Vlada poslala i prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu plina, kojim se, po riječima ministra zaštite okoliša i energetike Slavena Dobrovića, donosi hitno uređivanje rokova oko zakupa kapaciteta skladišta plina čime se izbjegava opasnost poteškoća koje bi mogle doći u skladištenju i opskrbi plina kućanstava u slijedećoj sezoni grijanja.

Prema važećem zakonu od 1. travnja prestaju važiti sve odluke Vlade kojima se uređuju odnosi na tržištu plina te se stoga predlaže novi model regulacije tržišta plina tako da Ministarstvo u suradnju s Hrvatskom energetskom regulatornom agencijom (HERA) i operatorom tržišta plina raspisuje i provodi natječaje za određivanje opskrbljivača na veleprodajnom tržištu plina. Odluku o odabiru nakon provedenog javnog natječaja provest će Vlada, i to na određeno vremensko razdoblje.

'Jedna od obveza opskrbljivača na veleprodajnom tržištu bit će da odrede maksimalnu cijenu plina za kućanstva kako bi se građani zaštitili od prekomjernih cijena, a ukida se obveza proizvođača plina da cjelokupnu proizvedenu količinu plina prvenstveno ponude opskrbljivačima za područje Hrvatske', objasnio je Dobrović i zaključio da se time u potpunosti otvara domaće tržište plina.

Kakve to nove automobile ovaj put kupuju u Vladi?

Vlada je odlučila i putem leasinga za 59,5 milijuna kuna nabaviti 603 automobila za ministarstva što će biti plaćeno između 2017. i 2022. godine, a sredstva su već predviđena u proračunu u iduće dvije godine.

Najviše vozila ide za 'zanavljanje voznog parka' Ministarstva unutarnjih poslova, i to zbog isteka operativnog leasinga - riječ je o 368 vozila, zatim 86 za Ministarstvo financija, i to uglavnom za Poreznu i Carinsku upravu te 38 automobila za Ministarstvo pravosuđa.  'Radi se o osobnim vozilima srednje-niže i niže kategorije. Od 86 vozila 78 je niža kategorija za Poreznu upravu koja ima 140 ispostava, a osam je gospodarskih vozila za Carinsku upravu', pojasnio je ministar financija Zdravko Marić, a njegov kolega ministar unutarnjih polsova Vlaho Orepić najavio je da će uskoro nabavljti još vozila. 

Riječ je o 766 automobila sa zvučnom i svjetlosnom signalizacijom jer i njima u svibnju i lipnju ističe leasing, a Orepić je objasnio i zašto to moraju učiniti: 'Da ne idemo u zanavljanje, u Policijskoj upravi primorsko-goranskoj sa 1.125 policijskih službenika ostalo bi na raspolaganju svega 13 vozila za obavljanje svih poslova temeljne, prometne i interventne policije'.

Pala Vlada, našli se u cajtnotu

Inače, riječ je o davanju suglasnosti na teret državnog proračuna za nabavu vozila za koja je natječaj raspisan još u ljeto 2015. godine, u vrijeme vlade Zorana Milanovića, a Orepić je podsjetio da je natječaj tek sada zaključen 'iz poznatih razloga - pala je Vlada i našli smo se u cajtnotu'.

Vlada je donijela i uredbu o načinu financiranja decentraliziranih funkcija, odnosno rashoda koje jedinice lokalne i regionalne samouprave imaju uslijed financiranja školstva, socijalne skrbi, zdravstva i vatrogastva, a za što je u ovogodišnjem državnom proračunu osigurano 2,19 milijardi kuna, te je predstavila Prijedlog programa provođenja preventivnih sistematskih pregleda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata na području Republike Hrvatske u 2017. godini.

'Skrb o zdravlju branitelja jedno je od prioritetnih područja rada Ministarstva', istaknuo je ministar branitelja Tomo Medved, objasnivši da je riječ o hrvatskim braniteljima koji su u ratu sudjelovali s više od 1.500 dana u borbenom sektoru, a tijekom 2018. i 2019. planira se nastavak ove provedbe i na hrvatskim braniteljima s manjim brojem dana provedenih u borbenom sektoru.