Hrvatski zdravstveni sustav dovoljno je snažan i mjere koje poduzimamo su temeljene na strategiji koja je proporcionalna dinamici zaraze, rekao je premijer Plenković.

Istaknuo je da poduzimaju mjere koje smatraju primjerenim, te da sve aktivnosti koje poduzimaju su u stanju izdržati pritisak koji se događa.

- Vidimo da postoje naznake da imamo sporiji rast nego prije nekoliko tjedana. Efekti onog brzog rasta se sada vide i manifestiraju u povećanom broju preminulih, rekao je.

Premijer je rekao kako se ne razgovara o policijskom satu, a ni restriktivne mjere koje su bile u proljeće nisu na dnevnom redu jer su, kako je rekao, svjesni kakve posljedice ima to na gospodarstvo i naš način života.

- Moramo pokazati visok stupanj odgovornosti i međusobnu solidarnost koja nas uzajamno čuva, istaknuo je.

Osvrnuo se na raspravu s predsjednikom Zoranom Milanovićem.

- Postoje oni koji su pristupili ozbiljno borbi s koronavirusom i oni koji ga uspoređuju s karijesom ili kažu da se može rukovati i da ne treba nositi masku. Poruka je u tom slučaju miniranje discipline i ponašanja sukladno preporukama struke. U stožeru su svi koji trebaju biti. Stožer radi na temelju zakona, pod apsolutnim nadzorom vlade i sve što radimo radimo u interesu zdravstvenog stanja sugrađana i smanjenje širenja epidemije, rekao je premijer te dodao da će nastaviti raditi sve što su i dosad sukladno zakonima koji su na snazi i sukladno odlukama Ustavnog suda.

- Mi se, za razliku od drugih, stalno bavimo važnim temama, je li to zdravstvena situacija, radna mjesta, proračun, financije, gospodarstvo, razvojna strategija, europska sredstva, i nemamo vremena za trivije.

Na pitanje o rebalansu proračuna koji je Vlada usvojila prošli tjedan i projekcijama proračuna za sljedeću godinu i koliko je ova kriza utjecala na razvoj i gospodarstvo kazao je kako je to jasno rečeno na sjednici Vlade.

Ukupni trošak ove zdravstvene krize je oko 29 milijardi, dakle oko 8% BDP-a, koliko će najvjerojatnije iznositi deficit u ovoj godini. Međutim, Vlada je pravovremenom aktivnošću osigurala da svi prime plaće i mirovine, da ukupan trošak sredstava koje smo mobilizirali i prenijeli na privatni sektor za plaće radnika na kraju će iznositi 8,1 milijardu kuna naknada. To govorim bez otpisa doprinosa, koji je puno veći. Povoljni krediti za likvidnost privatnog sektora, sve nas je to dovelo u situaciju da imamo otprilike isti broj nezaposlenih prije epidemije i danas, rekao je.