Krišto je napomenula kako je ova zajednička sjednica jedan vid bilateralne suradnje po svim poljima i temama koje su danas stavljene na stol. “Donijeli smo niz zaključaka kojima će se unaprijediti odnosi naše dvije zemlje”. Naglasila je i osnaživanje BiH na njezinom putu prema procesu pristupanja EU. Kao važne teme istaknula bih i sporazum o rekonstrukciji mosta Brčko – Gunja i novih mostova preko rijeke Save, kao i brojnih modernizacija cesta i željezničke pruge. Sklopljen je i novi ugovor o pograničnoj suradnji koji uključuje izgradnju novih graničnih prijelaza i pretvaranje povremenih i stalne prijelaze”, rekla je, a donosi N1 televizija.

O otvorenim pitanjima poput Trgovske gore, Plenković je rekao da je riječ o lokaciji na Banovini na nenaseljenom području gdje bi se skladišti otpad koji vrlo malo zrači poput rukavica, opreme i sličnoga. “Lokacija nije predviđena za skladištenje istrošenog nuklearnog goriva. Nama nije poznato da je bilo gdje došlo do bilo kakvoga incidenta u zemljama koje imaju slična odlagališta. Odlagalište bi bilo seizmički otporno i ne bi bila moguća kontaminacija voda”, rekao je.

“Kad bi netko stajao 365 dana ispred zida tog odlagališta on ne bi primio nikakvo zračenje. Ono bi bilo manje nego što jedan putnik primi zračenja prilikom leta zrakoplovom. Nama nije u interesu ugroziti svoje stanovnike, pa ni stanovnike susjedne zemlje”, dodao je.

Suradnja i pomoć Hrvatske na europskom putu susjedne zemlje bili su među glavnim točkama treće zajedničke sjednice dviju vlada.

"Hrvatska je spremna prenijeti iskustva Bosni i Hercegovini uz očekivanje da se razriješe i svojevrsna prethodna pitanja, poput pitanja ustavnih reformi i reformi izbornog zakona koje su temelj funkcioniranja svake države", rekao je premijer Andrej Plenković novinarima u NSK.

Hrvatski premijer izrazio je uvjerenje da će se u novi izborni ciklus u BiH ući "s novim, pravičnijim izbornim sustavom koji jamči jednakopravnost svih konstitutivnih naroda i svih građana Bosne i Hercegovine". 

Reforma izbornog zakonodavstva u BiH nije bila na dnevnom redu zajedničke sjednice, ali predsjedateljica Vijeća ministara BiH istaknula je da je to "pitanje i obveza političkih predstavnika institucija BiH."

"No želim naglasiti da je to pitanje koje još uvijek opterećuje odnose, političke prilike pa i rad institucija u BiH, a na koncu i njen europski put", rekla je Krišto. 

Predsjedateljica Vijeća ministara BiH dodala da je to prioritetno pitanje i da se Bosna i Hercegovina obvezala da će u roku šest mjeseci provesti ograničene promjene ustava BiH i izbornog zakonodavstva, kao i provesti presude Europskog suda za ljudska prava kako bi se "otklonio svaki vid diskriminacije prema svakom pojedincu koji ne pripada nijednom od konstitutivnih naroda". 

Bosna i Hercegovina ima status kandidata za članstvo u bloku od 27 članica od prosinca prošle godine. Krišto je rekla da je BiH "fokusirana na proces europskih integracija i da oko tog pitanja postoji i politički i institucionalni usuglašeni stav", kao i da o bosanskohercegovačkim političarima ovisi "koliko će se snažno i brzo koračati na europskom putu". 

Pritom je "od velike koristi" svaka vrsta pomoći prijatelja iz EU-a, dodala je. 

Uoči zajedničke sjednice, Plenković i Krišto održali su sastanak u Banskim dvorima.