“Energetika, Ukrajina, to su bile glavne teme”, rekao je, prenosi N1, na početku Plenković.

Potom je pojasnio: “Smanjenje cijena plina, sigurna opskrba plinom i smanjena potražanja – to su glavni ciljevi. Zahvaljujući mehanizmu koji smo sad napravili doći ćemo do toga da cijene plina ne odlete u nebo. Zajedničkom platformom će se nabavljati plin. Dugoročni cilj je tranzicija na obnovljive energije.”

“Što se tiče Ukrajine, tu nema rasprave, svi mislimo otprilike isto. Snažna potpora, bit ćemo domaćini Krimske platforme – prva takva parlamentarna dimenzija što je važna politička poruka. Razgovarao se i o ekonomskoj i vojnoj pomoći Ukrajini”, dodao je. 'Hrvatska nije neutralna, nego je članica EU-a i NATO-a i zauzela je stav solidarnosti s Ukrajinom. Objasnili smo politiku, nema iznenađenja.”

O uključivanju Hrvatske u obuku ukrajinskih vojnika rekao je: “Odluka je donesena. Budžet misije je oko sto milijuna eura. Riječ je o obuci, treningu, ne znači da će doći 100.000 vojnika pa onda ići u Ukrajinu. Tu nema ništa posebno. Hrvatska može ponuditi neka svoja specifična znanja u tome. To su ciljani doprinosi široj misiji.”

“Milanović će morati objasniti zašto je protiv”, dodao je.

Odgovarajući na pitanje pomoći oko cijena energenata rekao je: “Jedna smo od država članica koja u odnosu na BDP najviše pomaže građanima subvencioniranjem cijena energenata. Cijene su ostale niske jer smo odlučili pomoći. Mislim da smo u dobroj situaciji.”

“Ideja je da susjedne zemlje idu sa sporazumima o solidarnosti. Dokument sa Slovenijom će skoro biti spreman. Radi se o mehanizmu sigurnosti ako se jedna zemlja nađe u situaciji da nema plina, da joj druga zemlja pomogne”, dodao je.

Odgovarajući na pitanje o financijskoj pomoći Ukrajini iz Hrvatske rekao je: “Ideja je prikupiti novac iz više izvora, organizacija, država itd., i da se omogući Ukrajini likvidnost koja joj nedostaje. Dio sredstava povući će se iz EU fondova.”