'Konferencija dolazi u pravom trenutku, kada se borimo protiv pandemije, to je najveći izazov od Domovinskog rata koji traži solidarnost, nastojimo svi ublažiti društvene i gospodarske posljedice ove najveće zdravstvene krize. Ona zahtijeva i viziju razvoja za iduće desetljeće. Tu su i klimatske promjene koje će izazvati znatno veće gospodarske poremećaje od pandemije', uvodno je istaknuo premijer.

Rekao je kako je hrvatski put prema samostalnosti bio je težak, no godine pred nama neće biti lakše ako se nećemo pripremati za svijet koji dolazi. Hrvatska je bila žrtva velikosrpske agresije, podsjetio je, ali je zahvaljujući braniteljima i prvom predsjedniku, u uvjetima embarga na oružje, uspjela izboriti slobodu i suverenost te osigurati međunarodno priznanje.

'Rat je uzeo živote, uzrokovao razaranja, izgubili smo 15 godina razvoja. Tek smo se 2004. vratili na razinu BDP-a uoči rata, uništeno je 15 posto stambenog fonda, ratne štete dosegle su 160 posto predratnog BDP-a. Obnovili smo 150 tisuća kuća, kao da smo sagradili 10 Šibenika. Mirnom reintegracijom spriječene su nove žrtve i razaranja. Ostvaren je teritorijalni integritet', rekao je.

Nastavio je govoriti kako je i plansku ekonomiju zamijenilo je tržišno gospodarstvo, uvedena je hrvatska kuna. Drugo desetljeće obilježeno je ekonomskom tranzicijom, ostvareni su geostrateški ciljevi, članstvo u NATO, pregovori za članstvo u Eu dovedeni su kraju. Time je RH postala dio euroatlantskog svijet kojem politički i duhovno pripada. To su godine rasta BDP-a uz zaduživanje. 'Pogodila nas je kriza koja se protegla do 2013., kada smo prije osam godina ušli u EU. Recesija nas je teže pogodila od drugih', izjavio je.

'Nakon zahtjevnih pregovora, članstvo u uniji je povijesni uspjeh, Hrvatska je postala dio zajednice najrazvijenijih zemalja. To smo počeli snažnije koristiti tek 2016., do tada je udio ugovorenih sredstava bio 9 posto, a sada je 120 posto. Energetska obnova zgrada, aglomeracija vodnog gospodarstva, interneta, obnova vrtića, škola, luka, zračnih luka, cesta, poticanja zapošljavanja, pa sve do ulaganja u istraživanja, nove tehnologije, LNG terminala i Pelješkog mosta. Svi ti projekti podižu kvalitetu života diljem Hrvatske', rekao je premijer i nastavio:

'Dok je 2012. do 2015., Hrvatska pala na 60 posto prosjeka EU, u zadnjih smo pet godina BDP podigli na 65 posto prosjeka EU, a nakon covida smo na 64 posto. U prvoj polovici 2020. presjedali smo Vijećem EU', posjetio je.

Osvrnuo se i na aktualnu COVID krizu i rekao kako pitanje cijepljenja više nije pitanje zdravstva i osobnog izbora, već gospodarsko pitanje.

'Nitko ne može reći da nije informiran, ako smo osigurali sredstva za plaće, omogućili da zdravstveni sustav da ne kolabira, sredstva za razvoj, onda je najmanji doprinos svakog od nas da se cijepimo. Nemamo razloga se ne cijepiti, ali tu je element osobne odgovornosti toliko velik da ako se dogodi četvrti val i novi soj, svirat će se ofsajdi i bez VAR-a i penali za najmanji doticaj u 16-ercu - zemlje će reći svojim sugrađanima 'ne idite u Hrvatsku', naglasio je premijer.

Tri godine pred nama, iskoristit će se za reforme, poručio je. 'Trebamo reformu pravosuđu, uz što odlučno tvrdim da pravosuđe nije HDZ-ovo. Te floskule treba otklanjati. Jačat ćemo državnu upravu, bila ona velika ili mala mora biti digitalizirana i učinkoviti. Kad je riječ o teritorijalnoj fragmentiranosti, što se tiče općina imamo prostora za spajanja ili barem spajanje nekih usluga', najavio je.

Poručio je i da je pred nama reforma obrazovnog sustava i zdravstvenog sustava. Zdravstvo kaže, generira enormne troškove i ujesen će se ići u izmjene zakona.

'Dva su velika pitanja - demografija, gdje moramo napraviti velike iskorake da nas bude više, ova struktura nije dobra te klimatske promjene, u tom pogledu moramo biti snažni i dati odgovore za godine koje su pred nama', zaključio je premijer.