Plenković je u izlaganju pred studentima Columbije kazao da se Europska unija nalazi na raskrižju i da je pred odgovorne postavljen niz scenarija za to kako krenuti dalje.

Stav je Hrvatske da je Europa dviju brzina realnost, kazao je. Poručio je da je potrebno više optimizma i realizma da projekt uspije i da bude ponovno uspješan, kakav je bio u nedavnoj prošlosti. Naglasio je da su pred Hrvatskom dva projekta kojima se želi još više približiti uskom unutarnjem krugu integracije, a to su ulazak u Schengen i eurozonu.

'Europa više nije a la carte projekt iz kojeg možete uzeti ono što vam odgovara', poručio je Plenković te najavio da će Hrvatska za nekoliko tjedana pokrenuti kampanju za ulazak u eurozonu. Cilj je postati članicom koju godinu poslije 2020. Kazao je i da, prema njegovu mišljenju, u budućnosti Europska unija mora ojačati demokratski legitimitet i efikasnost institucija, osigurati bolje rezultate redistribucije budžeta i imati utjecaj na konkretni, svakodnevni život građana te povećati utjecaj na globalnoj razini, što uključuje globalne institucije poput Ujedinjenih naroda.

Osvrnuo se i na problem populizma, s kojim se Europa teško nosi, a koji je iznjedrio Brexit, s kojim su, vjeruje, izgubili svi od Velike Britanije preko Europske unije do svijeta u cjelini. Sljedeći izbori će biti velik test i dvoboj pobornika i protivnika projekta Europske unije, mainstream stranaka protiv onih populističkih. 'S rastućim populizmom se moramo boriti, što svakodnevno radim doma argumentima', poručio je Plenković.

Raspravu je potom moderirao Ivan Šimonović, zamjenik glavnog tajnika Ujedinjenih naroda za ljudska prava koji je Plenkoviću i postavio prvo pitanje o proširenju Europske unije. Hrvatski premijer je kazao da Hrvatska podupire proširenje, ali i da trenutno vlada snažna klima protiv daljnjeg proširenja.

Odgovarajući na pitanje upravlja li Europskom unijom svega nekoliko najmoćnijih zemalja, dok su druge statisti, Plenković je kazao da deset zemalja financira 80 posto budžeta Europske unije. Kazao je da su oni koji najviše pridonose oni koji su najrazvijeniji i najveći veličinom, ali i da sve zemlje, bez obzira na veličinu, mogu profitirati od projekta. 'Oni koji su efikasniji imaju više koristi od Europske unije i to je jedino pravilo', mišljenja je Plenković, dodajući da je istina to da nismo svi u istoj poziciji u Europskoj uniji jer je svaka zemlja drugačija po sebi i u drugačijem stadiju razvoja.

Ideja Europske unije je da njene institucije skrate vrijeme koje će biti potrebno da manje razvijeni stignu razvijenije. Odgovarajući na pitanje o ulasku u Schengen i mogućnosti da tu ambiciju blokira Slovenija, hrvatski premijer je kazao da ne postoji nikakav uvjet da se riješi granični spor prije nego se postane članicom Schengena i da su neke druge europske zemlje imale granične sporove te ti problemi nikada nisu došli na dnevni red Europske unije.

'Pravila EU-a nisu zamjena za međunarodno pravo', ustvrdio je i poručio da je pitanje graničnog spora derivat raspada Jugoslavije i bilateralno pitanje između dvije zemlje koje ne bi smjelo utjecati na daljnju hrvatsku integraciju u EU. Kazao je da će biti potrebno dosta zrelosti i diplomatske vještine kako bi se to pitanje stavilo iza nas u odnosima sa Slovenijom, inače vrlo dobrima. Odgovarajući na pitanje o ilegalnim migracijama, Plenković je naveo da Hrvatska smatra da treba postojati solidarnost među članicama te smo spremni prihvatiti kao domaćin kvotu migranata dogovorenu s EU-om.

'Pitanje solidarnosti nije nikad bilo upitno kod nas i, za razliku od drugih zemalja, nismo razvukli bodljikavu žicu na svojim granicama', poručio je hrvatski premijer. Niz studenata hrvatskog porijekla ili Hrvata koji studiraju u SAD-u postavio mu je pitanje u drugom krugu, a slučajnost je to da se jedan od njih preziva Karamarko, poput Plenkovićeva prethodnika na čelu HDZ-a, kojega je zanimalo kako planira smanjiti državni dug da bi dosegao kriterije iz Maastrichta potrebne da bi zemlja mogla ući u eurozonu.

Plenković je ogovarajući na njihova pitanja kazao da njegova vlada u svom mandata planira provesti reforme državne uprave, pravosuđe i zdravstva, mirovinskog sustava i obrazovanja, da će zadovoljiti uvjete za primanje u eurozonu te je otkrio da je po njemu najveći izazov njegove vlade osigurati uvjete da se ljudi ne iseljavaju iz zemlje.

O ucjenama Mađarske i Slovenije, koje su stavile veto na primanje u OECD, kazao je da ne bi rekao da se radi o ucjeni nego kršenju zajedničke pozicije Europske unije da će zemlje koje su članice OECD-a podržati zahtjeve onih koji još nisu da to i postanu.