Bernard Baraka, međunarodni stručnjak za plin i skladištenje plina s dugogodišnjim iskustvom rada u Katru u Newsroomu N1 televizije komentirao je HEP-ovi prodaju viškova plina koja je navodno oštetila državu za desetke milijuna eura.
Baraka kaže da kad se bavite djelatnošću skladištenja važno je upravljanje skladištem plina.
'Morate znati koji je ulaz, koliki vam je predviđeni izlaz, koliko dana koliko možete primati plin i naravno rizik koji je ulkalkuriran u to poslovanje poput vjerojatnost i pouzdanost opreme i vjerojatnost tržišnih faktora. U svakom trenutku želite imati optimalnu vrijednost robe i na bazi toga balansirate stanje u skladištu', kazao je Baraka za N1.
Na komentar da ljudi koji se bave ovim biznisom raspolažu informacijama na temelju kojih se ne bi smjelo dogoditi da ih iznenade dnevni viškovi koji se valotiziraju u stotinama tisuća eura viška, Baraka kaže da se u industrijskoj praksi poslovanje radi na način da se poslovanje planira svake godine, i dodaje da su oni radili planove na pet godina i na način da je prva sljedeća godina ključna u kojoj se dobivaju planovi proizvodnje i planove isporuke.
vezane vijesti
“Na osnovi tih informacija upravljate skladištem”, kaže Baraka. Ističe, da može shvatiti da je ovo bila neka izvanredna informacija da se skladišti plin kojeg proizvede INA u HEP-ovim skladištima.
“Bilo bi razumno da je HEP revidirao svoje inventory menagment procedure i uskladio ih s trenutnim obvezama ili sudjelovao u donošenju te uredbe da bi ona bila operativno provediva”, kaže Baraka i dodaje da je lako donijeti uredbu ali da nema smisla ako ona nije opretivno provediva.
Kaže i da razumije da je uredba bila donesena da građani RH imaju najveću korist od plina koji je defacto u njihovom vlasništvu i da je to ok. “Razumijem da treba postojati jedan dio HEP-a koji nije komercijalan, ali taj dio se mora definirati koliki je kako bi se znalo koliku štetu HEP treba pretrpiti”, kaže Baraka.
Govorio je i tome da je objašnjenje Ministarstva gospodarstva da je HEP mogao skladištiti plin i izvan RH, Baraka kaže da u slučaju kad odeš kod konkurencija zakupiti skladište za višak plina da u tom slučaju vaša pregovaračka pozicija stubokom mijenja. “Ali što se tiče izvedbe to je moguće”, kaže Baraka i dodaje da ako je netko zainteresiran i ima kapacitete da će skladištiti plin i zaraditi novac.
“Međutim, ako mu je skladište fino popunjeno, što je kroz ovaj period otkad je počeo rat u Ukrajini, postoji direktiva zbog koje su ta skladišta puna, pa ne znam koliko je to izvedivo”, ističe Baraka i dodaje da nije pitanje može li se nešto fizički izvest već i koliko je to ekonomski isplativo.
Također komentirao je i najavu HEP-a iz travnja ove godine koji je Vladi najavio da će višak plina morati prodati na tržištu u inozemstvu, a onda okrenuo priču i prodavao ga za bagatelni cent bilo kome.
“Znam da kad smo mi imali situacije u kojim je dolazilo do poremećaja upravljanja skladištem, što je moguće, da se takve stvari ne bi riješavali dopisima već sastancima, rješavalo se odmah, ne bi se piskaralo”, kaže Baraka.
Na pitanje je li HEP mogao prepoznati da će mu skladišta biti puna i prodati ih na vrijeme na burzi u Nizozemskoj, Baraka kaže da što je prozor punjenja skladišta kraći da je tvrtka time u sve težoj situaciji. “Mislim da je namjera bila dobra, ali i put do pakla je popločan najboljim namjerama. To su stvari o kojima unaprijed treba razmišljati”, rekao je Baraka.
Na pitanje što bi trebala biti racionalna odluka HEP-a, Vlade i regulatornih tijela u ovakvim slučajevima, Baraka kaže da bi prvo trebalo definirati ulogu HEP-a.
“Je li je taj njihov model poslovanja komercijalan ili nije, da se zna hoće li će trpit štetu i koliku”, kaže Baraka. Također, Baraka kaže da uopće ne razumije kako su formirali cijene plina.
“Postoje formule koje su bile indeksirane za cijenu nafte, plin je vezan uz naftu. I nije mi jasno kako netko može doći s 47 eura na jedan cent. Volio bi vidjeti tu formulu možda i ja nešto naučim”. Kaže da treba uskladiti proizvodnju plina INA-e sa potražnjom na tržištu i uskladiti taj plan proizvodnje sa planovima punjenja skladišta iz stranih izvora i naravno s projekcijom pražnjenja skladišta.
“Važna je i vrijednost materijala kojeg imate. Dakle u svakom trenutku maksimalno opdržavati vrijednost tog materijala. Odnosno, skladištite kad je cijena niža, prodajete kad je cijena viša. Potrebno je raditi projekcije o vrijednosti plina na tržištu i napraviti ekonomiju skladišta. Model optimalnog pomicanja materijala ovisno na tržišne uvjete”, kaže Baraka.
