Mnogo se prašine u posljednje vrijeme podignulo zbog postupanja hrvatske policije prema ilegalnim migrantima koji u našu zemlju ulaze mahom s područja Bosne i Hercegovine. Policija je na meti kritika nevladinih udruga, medija i pučke pravobraniteljice, a posljednja u nizu stigla je s BBC-ja, čiji su novinari napravili reportažu u kojoj su njihovi sugovornici optužili hrvatsku policiju za pljačku i zlostavljanje migranata
Hrvatska policija odbacuje sve optužbe da postupa nezakonito prema migrantima. Tek je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u nedavnom razgovoru za švicarsku televiziju priznala da je potrebno koristiti malo sile u provođenju pushbacka (vraćanja migranata u zemlju iz koje pokušavaju prijeći u Hrvatsku).
Međutim mnogi se pitaju što je zapravo ilegalno u postupanju hrvatske policije što vraća migrante koji su ušli u Hrvatsku ilegalnim putem u BiH? I postoji li uopće situacija u kojoj je opravdan tzv. pushback?
Odgovore smo potražili u Uredu pučke pravobraniteljice Lore Vidović, odakle nam je odgovoreno da svaka država ima pravo štititi državnu granicu, što uključuje sprečavanje neovlaštenih prelazaka granice, no ne smije dovoditi u pitanje pravo na međunarodnu zaštitu. Zakonik o schengenskim granicama i Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti to izričito navode, uz zabranu prisilnog udaljenja ili vraćanja (non-refoulment).
vezane vijesti
Znači, jednom kad migrant prijeđe hrvatsku granicu, ne može se tek tako isporučiti u BiH, preko livade, već se trebaju poštivati procedure.
Činjenica je da Zakonik o schengenskim granicama predviđa mogućnost odvraćanja (obeshrabrivanja) osoba od izbjegavanja kontrola na graničnim prijelazima, međutim, kako navode, odvraćanje (obeshrabrivanje) ne predviđa kontakt.
'Čim postoji kontakt između iregularnih migranata i policije, policijski službenici dužni su provesti zakonom propisane procedure, one vezane uz međunarodnu zaštitu ili mjere povratka, a to može biti ograničenje slobode kretanja, rok za dragovoljni povratak, rješenje o povratku, prisilno udaljenje..., što je potvrdio i Europski sud za ljudska prava (slučaj Hirsi Jamaa and Others v. Italy)', poručuju iz Ureda pučke pravobraniteljice.
To uključuje, objašnjavaju, mogućnost vraćanja u BiH ili Srbiju (kao treću zemlju) temeljem potpisanih bilateralnih sporazuma o readmisiji, a što svakako znači i pristanak te države uz prisutnost njihove policije, dok se samo vraćanje obavlja na graničnim prijelazima, a ne na zelenoj granici.
'Stoga je argument da osobe koje uđu u Republiku Hrvatsku na iregularan način nemaju pravo zatražiti međunarodnu zaštitu, a koji često čujemo, pravno neutemeljen. Osim toga, europsko pravo (EU Direktiva o azilnim postupcima) propisuje da svi tražitelji međunarodne zaštite koji su izrazili namjeru, bilo na teritoriju države, granici, teritorijalnim vodama ili tranzitnim zonama, moraju imati pristup međunarodnoj zaštiti', naglašavaju u Uredu pučke pravobraniteljice.
Prema tome, spomenuti pushback sam je po sebi nezakonit jer se osobe ne smiju doslovno 'odgurnuti' mimo graničnog prijelaza u drugu državu, a da prethodno nisu provedeni zakonom predviđeni postupci, pri čemu je primjena sile osobito neprihvatljiva, naveli su nam u objašnjenju.
