"S povećanom medijskom pozornošću (...) raste i zabrinutost zbog toga što 'Zemlja gori' ", ali "aktivnost u pogledu šumskih požara općenito je u prosjeku", ističe služba za praćenje atmosfere Copernicus (CAMS) u prvom izvješću za 2019. koje obuhvaća razdoblje od siječnja do studenog.

Copernicus procjenjuje da su požari odgovorni za ispuštanje 6.735 megatona ugljikova dioksida u svijetu, što je više od jednogodišnjih emisija Sjedinjenih Država (nešto više od 5.100 megatona). To je lagan porast u odnosu na 2018. (nešto manje od 6.000 megatona), ali se "uklapa u trend smanjenja ukupne emisije povezane s požarima od 2003." kada su premašile 8.000 megatona, navodi Copernicus.

Požari koji su poharali dio brazilske Amazonije prouzročili su najveće emisije od 2010., ali su bile "donekle usporedive s ukupnom emisijom za kolovoz od 2003." i od početka mjerenja CAMS-a, ističe se u tekstu.

Naprotiv, jačina požara je bila "bez presedana u pogledu njegova lokaliziranja, razine i trajanja" u Sibiru i u arktičkom krugu, prouzročivši u lipnju "oblak dima i čađi veći od Europske unije. U srpnju su se ti požari proširili, napose na Aljasci i na Grenlandu. Aktivnost je "uglavnom bila posljedica neuobičajeno vrućih i suhih uvjeta", s ukupnom emisijom ugljikova dioksida od 182 megatone od lipnja.

Neki dijelovi svijeta, osobito Europa i Afrika južno od Sahare - koja je u kolovozu bila razlog zabrinutosti na društvenim mrežama - zabilježili su pak "manju požarnu aktivnost" nego prethodnih godina.

"Premda je aktivnost u vezi sa šumskim požarima općenito bila prosječna, bilo je više slučajeva neuobičajeno snažne aktivnosti, pa i u nekim krajevima gdje se požari redovito javljaju u sušno doba godine, uz katastrofalne posljedice", rekao je čelnik CAMS-a Mark Parrington.