Hrvatska komora psihoterapeuta i Savez psihoterapijskih udruga Hrvatske ustvrdili su u petak kako se prijedlogom Zakona o djelatnosti psihoterapije diskriminira i ponižava dio stručnjaka iz tog područja jer im se onemogućuje obavljanje djelatnosti
Udruge u zajedničkom priopćenju ističu kako se zakon predlaže bez sudjelovanja struke te se degradiraju njihove međunarodno priznate diplome i edukacije.
Umjesto prava utvrđenih Deklaracijom o psihoterapiji iz Strasbourga i Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije, predloženim zakonskim tekstom jamči se upravo suprotno: ograničavanje slobode izbora zanimanja dok se mogućnost pokretanja i obavljanja djelatnosti jamči samo određenim strukturama.
Predloženim se zakonskim rješenjem de facto dehumanizira i cjelokupna struka jer se očito zanemaruju potrebe velikog broja ugroženih, kojima se zbog nedostatka stručnjaka neće moći osigurati pomoć i podrška, koja im je u ovim vremenima više nego neophodna, upozoravaju predsjednici Komore Jadran Morović i Saveza Vedran Korušić.
vezane vijesti
Pri izradi zakona nije uvažen sustav ESCO (Europske vještine, kompetencije, kvalifikacije i zanimanja) koji jasno razlikuje psihoterapiju, psihologiju i psihijatriju pa udruge pitaju kome je u interesu nametnuta obveza vođenja djece po bolnicama i institucijama te prolaženja kroz sustav etiketiranja liječničkim dijagnozama.
Radi se o interesima odabranih struktura i jačanju njihove pozicije
"Psihoterapeut, odnosno savjetodavni terapeut koji radi s djecom i adolescentima, ima potrebna znanja i tehnike procjene kako bi donio odluku koje dijete treba psihoterapijski tretman, a koje dijete treba uputiti drugom stručnjaku - jer imaju obvezu specijalističkih dodatnih znanja. Ovim člankom ta odluka se prebacuje na liječnike koji nisu specijalizirani za suptilnosti znakova problema emocionalne prirode i razvoja ličnosti", kaže se u priopćenju.
U Hrvatskoj je izuzetno mali broj liječnika specijaliziranih za psihičke bolesti ili emocionalne teškoće djece i adolescenata, što bi dodatno otežalo potrebitoj djeci i adolescentima pristup inicijalnoj procjeni i upućivanju na psihoterapeutski tretman.
"Konačni prijedlog samo dodatno potvrđuje kako osnovna svrha donošenja novog zakona nije usklađivanje s propisima EU-a i osnovnim aktom psihoterapije, Deklaracijom o psihoterapiji iz Strasbourga, već se radi o usklađivanju s interesima odabranih struktura i jačanju njihove pozicije, uz istovremeno relativiziranje preostalog dijela struke te onemogućavanje pokretanja i obavljanja djelatnosti psihoterapije osobama koje su to pravo stekle sukladno odredbama Deklaracije o psihoterapiji".
Iako svi svjedočimo porastu nasilja i traumama djece i odraslih izazvanim posljedicama pandemije, potresa te socijalnim i gospodarskim previranjima u zadnje dvije godine, u Hrvatskoj se predlaže zakon koji onemogućava i ograničava rad velikom broju dugogodišnjih stručnjaka na području psihoterapije, stoji u priopćenju.
