'Danas počinje nova era u europskoj suradnji. S Lisabonskim ugovorom Unija će se bolje moći suočiti s izazovima globalizacije. Završeni su dugotrajni napori da Europa dobije novi okvir. Sada počinje nova era', napisao je Reinfeldt u poruci objavljenoj na internetskoj stranici švedskog predsjedništva EU-a.

Reinfeldt će u prigodi stupanja na snagu Lisabonskog ugovora u utorak navečer, kao predsjedatelj Europskog vijeća, sudjelovati na svečanosti u portuglaskoj prijestolnici, gdje je ugovor potpisan 13. prosinca 2007. godine. Na svečanosti će sudjelovati predsjednici svih europskih institucija, među njima i prvi stalni predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy.

Glavne promjene koje donosi Lisabonski ugovor u institucionalnom ustroju EU-a jesu uvođenje dužnosti stalnog predsjednika Europskog vijeća i visokog predstavnika za vanjsku politiku i zajedničku sigurnost, koji istodobno obnaša i dužnost potpredsjednika Europske komisije. Na izvanrednom summitu 19. studenoga u Bruxellesu, čelnici EU-a za predsjednika su izabrali dosadašnjeg belgijskog premijera Hermana van Rompuya, a za visoku predstavnicu dosadašnju povjerenicu za trgovinu Britanku Catherine Ashton.

Reinfeldt kaže da će prvi stalni predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy osigurati 'kontinuitet u radu čelnika zemalja članica EU-a i predstavljati Uniju na sastancima s trećim zemljama na razini šefova država ili vlada.
Švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt rekao je u zasebnoj poruci da će izabrana visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a Catherine Ashton biti 'glasnogovornica Unije' na međunarodnim forumima i sastancima. On je istaknuo da je 'pogrešno' nazivati je ministricom vanjskih poslova EU-a.

'Politika koju EU vodi prema nekoj trećoj zemlji ili u okviru međunarodne suradnje i dalje će biti rezultat golemog koordinacijskog postupka među zemljama članicama EU-a. Ne dolazi u obzir donošenje donošenje odluka većinom u pitanjima vanjske politike. Načelo konsenzusa ostaje pravilo', rekao je Bildt.

LISABONSKI UGOVOR OTVARA VRATA HRVATSKOJ

Lisabonski sporazum pridonijet će demokratizaciji, transparentnosti i učinkovitosti funkcioniranja Europske unije, rekli su u utorak u Zagrebu najviši predstavnici EU-a u Hrvatskoj, dodajući da je Unija prihvaćanjem sporazuma održala obećanje da će biti spremna prihvatiti Hrvatsku u članstvo.

Šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren i švedski veleposlanik Fredrik Vahlquist, čija zemlja trenutno predsjeda EU-om, predstavili su reformski sporazum EU-a koji je stupio na snagu pošto je ratificiran u svih 27 zemalja članica.

Vahlquist je rekao da je '1. prosinca veliki dan za Europsku uniju'. 'Lisabonski sporazum će doprinijeti demokratizaciji, transparentnosti i učinkovitosti Unije. Od danas suradnja zemalja EU-a ulazi u novu eru, EU je sada opremljena za nove izazove', rekao je Vahlquist.

Vandoren, koji je na mjestu šefa Delegacije u Hrvatskoj prije manje od mjesec dana zamijenio Vincenta Degerta, naglasio je da će Unija biti spremna prihvatiti Hrvatsku po završetku njezinih pristupnih pregovora.

On se osvrnuo i na stanje hrvatskih pristupnih pregovora, ponovivši da je od ukupno 35 pregovaračkih poglavlja otvoreno 28, a privremeno je zatvoreno 15 poglavlja. 'Te brojke pokazuju da je Hrvatska na pravom putu da zatvori pregovore', rekao je Vandoren dodajući da postoje još dva poglavlja u kojima Hrvatska mora napraviti napredak - u poglavlju 23. Pravosuđe i temeljna prava, te poglavlju 8. Tržišno natjecanje.

Odgovarajući na novinsko pitanje o mogućem skorom otvaranju pregovaračkog poglavlja 23. u svjetlu reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije, te vezano za suradnju s Haaškim sudom, Vandoren je rekao da je 'svjestan da hrvatska vlada naporno radi'.

'Tužitelj Haaškog suda Serge Brammertz trebao bi 3. prosinca predati svoje izvješće Vijeću sigurnosti UN-a. Znamo da hrvatska vlada naporno radi, ali taj proces nije u našim rukama... dijelim vaše mišljenje da je atmosfera među zemljama članicama pozitivna', rekao je Vandoren.

Švedski veleposlanik Vahlquist kazao je da njegova zemlja do kraja godine planira organizirati još jednu međuvladinu konferenciju Hrvatska-EU na kojoj bi se otvorio odnosno zatvorio određen broj pregovaračkih poglavlja.

'Hrvatska napreduje dobrom brzinom. Prerano je za reći što će se dogoditi ovaj mjesec. Planiramo organizirati međuvladinu konferenciju i vjerujemo da ćemo na njoj otvoriti i zatvoriti nekoliko poglavlja. Još ne znamo datum održavanja konferencije i o kojim bi se poglavljima moglo raditi', rekao je Vahlquist. 'Još jednom ponavljam da smo sretni jer je Hrvatska napravila veliki napredak od deblokade pregovora', rekao je Vahlquist.

Lisabonski sporazum je potpisan u Lisabonu 13. prosinca 2007. a u posljednje dvije godine ratificiran je u svim zemljama članicama EU-a. Sporazum bi trebao modernizirati institucije Unije i prilagoditi EU novim izazovima u svijetu koji se brzo mijenja.