Trumpovo inzistiranje na tome da Europa mora preuzeti odgovornost za vlastitu regionalnu sigurnost — i pružiti Ukrajini sigurnosne garancije protiv Rusije — tjera EU da brzo prikupi novac za vojne investicije.

Samo šest tjedana nakon inauguracije predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Europska komisija najavila je plan za podizanje zajedničkog duga u iznosu od 150 milijardi eura kako bi financirala kupnju oružja. To je velika svota za obveznice na razini EU-a te nadmašuje cijeli predviđeni vojni proračun Rusije za ovu godinu.

Krenula Njemačka, pa svi ostali

Ovaj dug bit će tema rasprave na samitu čelnika EU-a u Bruxellesu u četvrtak, no nitko se ne protivi tome. U prošlosti su štedljive zemlje poput Nizozemske bile protiv zajedničkog zaduživanja, ali podrška Njemačke promijenila je dinamiku razgovora. EU je sada usklađen u stavu da su potrebna velika ulaganja u naoružanje.

Politico piše da ovaj potez jače približava EU dugo željenom 'Hamiltonovu momentu' — što je referenca na napore prvog američkog ministra financija Alexandera Hamiltona, a koji je pomogao ujediniti SAD konsolidiranjem dugova različitih saveznih država u savezne obveznice 1790. godine.

Ovo nije prvi put da EU podiže zajednički dug. Tijekom pandemije covida bilo je ogromnih ulaganja u podršku europskom gospodarstvu, no taj je sporazum teško postignut u gotovo pet mjeseci pregovora.

Pandemija se također smatrala jednokratnom izvanrednom situacijom, a potreba za naoružanjem dugoročno preusmjerava fokus na ono o čemu Europa sada govori i 150 milijardi eura vjerojatno će biti samo prvi korak u tome.

Osiguran je novac, ali potreban je plan

'Pravo pitanje koje je pred nama jest je li Europa spremna djelovati odlučno, onako kako situacija diktira. I je li Europa spremna i sposobna djelovati s potrebnom brzinom i ambicijom', izjavila je u svom govoru predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

'Ovo je trenutak za Europu. A mi smo spremni poduzeti korake', kazala je.

Izdavanje obveznica omogućit će Komisiji da posudi novac državama članicama za kupnju oružja, a prijestolnice će ga kasnije vratiti Bruxellesu.

Paralelno, politička reorijentacija u najvećem gospodarstvu bloka, Njemačkoj, značila je da ova tradicionalno štedljiva zemlja napokon mijenja svoj stav prema dugu kako bi financirala modernizaciju svoje nedovoljno snažne vojske. To također sugerira novostečenu njemačku otvorenost za financiranje ulaganja na europskoj razini.

'Što god to bilo'

'S obzirom na prijetnje slobodi i miru na našem kontinentu, sada mora vrijediti i za našu obranu, pa što god to bilo', rekao je ovog mjeseca Friedrich Merz, budući njemački kancelar.

'Ono što se dogodilo u Njemačkoj je ogromna promjena', rekao je Florian Schuster-Johnson iz Dezernat Zukunfta, neovisnog think tanka fokusiranog na gospodarstvo u Berlinu.

'I ova promjena bit će također vrlo, vrlo važna za europsku politiku', rekao je.

Guntram Wolff, viši suradnik u Bruegelu, rekao je da bi taj potez EU-a mogao biti jednako fundamentalan kao 'Hamiltonov moment', a koji je ubrzao transformaciju SAD-a iz labave konfederacije u nacionalnu državu s centraliziranim ovlastima za trošenje.

'Ako se to dogodi — više vojne integracije uz veće zajedničko financiranje — tada smo stvarno na putu stvaranja potpuno nove Unije', rekao je.

Povezanost financija i rata ima dugu povijest. Oružje je skupo, a vlade traže nove načine za prikupljanje financija tijekom rata. Te inovacije obično ostanu prisutne dugo nakon što prođe izvanredna situacija.

'Nije nužno da država ima vlastiti novac. Rane moderne države često su poslovale s raznim vrstama kovanica, ali države se moraju braniti. Potrebna im je vojska', objasnio je.

Rat u Ukrajini je katalizator promjene

Rat u Ukrajini također je natjerao europske političare da razmotre velike fiskalne prilagodbe, one koje su prethodno bile nezamislive — a koje se dugo smatra prvim korakom prema dubljoj uniji.

Značajno je to da Berlin nije bio protiv prijedloga Komisije oko zajedničkog duga. Uvjet je bio da zemlje moraju vratiti zajmove, a ne da to budu bespovratna sredstva bez uvjeta.

'Odjednom se zemlja koja je prije govorila da moramo izbalansirati proračun i da ne bismo smjeli dopustiti povećanje duga, čak ni za financiranje ulaganja bilo koje vrste, okreće za 180 stupnjeva', rekao je belgijski ekonomist Paul De Grauwe.

Od osnutka Europske unije njezin je ugovor zahtijevao 'sve bližu uniju', ali nacionalne vlade širom bloka uvijek su bile oprezne u predaji ovlasti središnjoj administraciji — i bilo kakvim potezima koji bi ih mogli učiniti odgovornima za dugove svojih susjeda.

Dosad se zaduživanje Komisije neizravno financiralo iz proračuna EU-a, ali to ima ozbiljna ograničenja. Kako bi prikupila više novca, Komisija će morati pronaći načine za povećanje poreza. Tada će moći izdavati obveznice na tržištu i moći će ih podržati porezni obveznici.

Povećanje poreza bit će zahtjevno jer oporezivanje u Uniji zahtijeva jednoglasnu suglasnost. U prošlosti je to bilo nemoguće zbog prijestolnica koje pomno čuvaju ono što smatraju nacionalnom prerogativom. Čak i u ratnom kontekstu to ostaje teško izvedivo sve dok u Vijeću sjede čelnici poput Viktora Orbána, a koji su skeptični prema Ukrajini i Uniji.

'Ideja o politikama EU-a financiranim putem duga sada je politički prihvatljiva', rekao je Iain Begg s London School of Economics.

'Jednom kada duh izađe iz boce, vrlo teško ga je vratiti', zaključio je.