Oko 177.000 starijih osoba prima prijevremenu starosnu mirovinu i mnogi od njih su zbog toga dobili manje svote. No problem je to što je penalizacija u protekle 33 godine promijenjena toliko puta da postoje četiri režima i devet kategorija penaliziranih. Sada je najavljeno njezino ukidanje nakon 70. godine, što je pomak, jer je penalizacija dosad za većinu bila doživotna
Poznate su konture mirovinske reforme koja bi trebala stupiti na snagu polovicom ove godine. Jedna od najavljenih promjena tiče se dugogodišnjeg zahtjeva umirovljeničkih udruga.
One, naime, traže ukidanje penalizacije mirovina, odnosno umanjenja njihova iznosa zbog ranijeg umirovljenja, nakon što se navrši 65. godina života. Iz resornog Ministarstva rada i mirovinskog sustava ponudili su ukidanje penalizacije nakon navršene 70. godine.
Treba podsjetiti da se u prijevremenu mirovinu u Hrvatskoj može otići s navršenom dobi od 60 godina i 35 godina staža. No to vrijedi za muškarce. Prag za prijevremeno umirovljenje žena se svake godine podiže, pa tako one ove godine u prijevremenu mirovinu mogu ići s navršenih 58 godina i devet mjeseci života te 33 godine i devet mjeseci staža.
vezane vijesti
Četiri režima, devet kategorija
Trenutno se mirovine penaliziraju umanjenjem od 0,2 posto za svaki raniji mjesec odlaska u mirovinu, a najviše do 12 posto za pet godina. No koliko je penalizacija sporno pitanje, govori i činjenica da su u gotovo 33 godine postojanja Hrvatske odredbe o njoj promijenjene nekoliko puta.
Tako je do 1. siječnja 1999. godine umanjenje mirovina iznosilo 6,65 posto, ali se ukidalo navršavanjem 65. godine života, što umirovljenički predstavnici sad traže. Potom je uvedena doživotna penalizacija od 18 posto.
'Zakon o mirovinskom osiguranju ne razlikuje korisnike prijevremenih mirovina koji su dragovoljno otišli u prijevremenu mirovinu od onih koji su ostali bez radnog mjesta, a u svojim 50-im godinama nisu mogli pronaći novi posao. Jedina opcija bila im je odlazak u prijevremenu mirovinu ako su imali ‘sreću’ da imaju uvjete za mirovinu. Za sve njih to je bila dvostruka kazna; ostali su bez radnog mjesta i zarađena mirovina bila im je umanjena do kraja života', komentirao je za Mirovina.hr analitičar Željko Šemper.
Ali to nije sve. Prijevremeno umirovljenima od 1. siječnja 1999. do 31. listopada 2010. godine mirovina se umanjivala za 0,15 posto mjesečno, odnosno najviše devet posto za pet godina. Od 1. studenog 2010. do 31. prosinca 2013. godine penalizacija je varirala od 0,15 do 0,34 posto mjesečno, odnosno od devet do 20,4 posto za pet godina, ovisno o godinama staža.
Prijevremeno umirovljeni nakon 1. siječnja 2014., ali do 31. prosinca 2018. godine, penalizirani su s 0,10 do 0,32 posto mjesečno, odnosno od šest do 19,2 posto, također ovisno o stažu. Pritom su posebno penalizirane žene u prijelaznom razdoblju, odnosno ovisno o podizanju dobi i staža za odlazak u prijevremenu mirovinu.
Više radili, manje dobili
Svi umirovljeni nakon 1. siječnja 2019. penalizirani su po uvjetima s početka teksta. No treba naglasiti da sa svakom promjenom uvjeta penalizacije nisu ukinute prethodne odredbe, što znači da je danas nešto više od 177.000 umirovljenika penalizirano po četiri režima i čak devet kategorija.
Stoga je jedan od umirovljeničkih zahtjeva, osim ukidanja penalizacije do navršene dobi za umirovljenje, i taj da se do njezinog ukidanja svima izjednači njezina stopa na 0,15 posto mirovine. Uz to, traže ukidanje penalizacije najnižih mirovina.
Treba reći da trenutno prijevremena starosna mirovina u prosjeku iznosi 573,50 eura, odnosno 42,1 posto prosječne plaće. Od redovne starosne mirovine je u prosjeku niža za 61,74 eura. Treba reći i to da su prijevremeni umirovljenici u prosjeku skupili oko četiri godine više staža od onih koji su otišli u redovitu mirovinu.
