Radna skupina za izradu izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO) već je ranije iznjedrila nekoliko noviteta o kojima se već pisalo u javnosti. Tako je već poznato da se uvode 13. mirovina, odnosno trajno novčano primanje, nova formula usklađivanja mirovina i povećani staž za majke.

Još je ranije definirano da će se kolokvijalno nazvana 13. mirovina isplaćivati u fiksnom iznosu po godini staža, umnoženom s brojem godina staža, formula usklađivanja se mijenja s postojećeg omjera 70:30 na 85:15 u korist većeg faktora rasta plaća ili inflacije, a dodani staž za majke umirovljenice se povećava na godinu dana po djetetu.

Noviteti kojima rastu mirovine

Noviteti su rast bonifikacija za dulji ostanak u svijetu rada, dodatka na mirovine i najnižih mirovina. Glas umirovljenika, mjesečnik Sindikata umirovljenika Hrvatske koji sudjeluje u radnoj skupini, navodi kako bi bonifikacija, odnosno uvećanje mirovine za dulji ostanak u svijetu rada narasti s postojećih 0,45 posto po mjesecu na 0,48 posto.

Dodatak uz mirovinu će porasti s 27 na 30 posto, a predložena je i izmjena iznosa aktualne vrijednosti (AVM) najnižih mirovina na 106 posto iznosa AVM-a koji služi pri određivanju svih ostalih mirovina po redovitim propisima. Ovim će promjenama mirovine u trenutku početka primjene zakona narasti i bez redovitog usklađivanja.

Ali, to nije sve. Sindikat umirovljenika je postavio još zahtjeva pred radnu skupinu. Dapače, iznijeli su svoje izdvojeno mišljenje na postojeće projekcije stanja u mirovinskom sustavu do 2070. godine te očitovanje na izmjene ZOMO-a.

Zahtjevi umirovljenika

Tako traže priznavanje jednogodišnjeg staža po djetetu svim umirovljenicima koji imaju djecu. Kod penalizacije, odnosno umanjenja iznosa mirovine zbog prijevremenog umirovljenja zahtijevaju ujednačavanje na najmanji postotak koji je bio u primjeni od 1999. godine do danas te ukidanje penalizacije s navršavanjem dobi za redovito umirovljenje (65 godina).

Kod već spomenute bonifikacije mirovina žele primjenjivati najveći postotak koji je bio u primjeni od 2013. godine, kad je ta odredba po prvi put uvedena, do danas. Usklađivanje mirovina bi se, prema njihovu prijedlogu, trebalo provoditi prema 100-postotnom iznosu povoljnijeg faktora rasta plaća ili inflacije.

Žele omogućiti svim umirovljenicima mogućnost rada na osam sati dnevno, uz zadržavanje pola iznosa mirovine, a za korisnike invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti traže uvođenje 3,5-satnog radnog vremena.

Izmijenjeni zakon do kraja lipnja

Uz to, traže mogućnost dostave mirovina poštom, povećanje osobnog odbitka na 1000 eura mjesečno te uvođenje dodatka za samce.

Posebno se smatra da je potrebno, poput većine zemalja, drugi obvezni mirovinski stup transformirati u dobrovoljni, jer je previsok tranzicijski trošak i teret na javne financije. Umjesto automatskog uključivanja svih novozaposlenih u treći stup, traže transformaciju drugog, obveznog stupa u dobrovoljni. U svojim dokumentima, SUH je istaknuo i protivljenje podizanju dobi za umirovljenje te skraćenje razdoblja prijevremenog odlaska u mirovinu s pet na tri godine.

Kako je još ranije najavljeno, izmijenjeni Zakon o mirovinskom osiguranju na snagu bi trebao stupiti do kraja lipnja ove godine. Uz javno savjetovanje i redovitu saborsku proceduru, radna skupina bi trebala 'ispeglati' detalje mirovinske reforme najkasnije do travnja.