Hoće li zbog najnovije odluke Agencije za zaštitu osobnih podataka javnost ubuduće ostati uskraćena za pravovremene informacije o postupcima na domaćom sudovima? Pitanje je to koje se postavlja nakon što je ta Agencija zaključila kako objavljivanje informacija o sudskim postupcima, odnosno imena i prezimena okrivljenika i datum održavanja glavne rasprave na sudskim web-stranicama predstavlja kršenje Zakona o zaštiti osobnih podataka
Reagirajući na odluku nekoliko domaćih sudova već je uklonilo imena okrivljenika. Među njima je i Vrhovni sud RH na čijem službenom portalu se sada može pročitati da će tijekom idućeg tjedna biti održane javne sjednice protiv M. Z., A. M., A. B. i K. A. optuženih zbog zlouporabe droge, te protiv P. Đ. i suokrivljenih kojima se na teret stavlja ratni zločin, piše Novi list
Osim što pomniji kroničari sudskih događanja mogu zaključiti o kome se radi ili evenutalno pogađati o kojim će se slučajevima raspravljati, ove sudske sjednice teško se mogu nazvati javnima. Ipak, ukoliko se netko od predstavnika medija uputi na sjednicu u postupku protiv 'P.Đ. i dr.' već za nekoliko minuta na internetu će moći objaviti da je u stvari riječ o procesu protiv Pere Đermanoviće i Dubravka Čavića, pripadnika paravojnih postrojbi tzv. SAO Krajine, koji su prije nešto više od tri mjeseca na Županijskom sudu u Zagrebu nepravomoćno osuđeni na ukupno 16 godina zatvora. Jer, sjednica je u stvari javna.
Agencija za zaštitu osobnih podataka u svom rješenju navodi kako su podaci okrivljenika 'osjetljivi podaci' koji sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka uživaju naročitu pravnu zaštitu.
– Osobni podaci koji se odnose na kaznenu i prekršajnu evidenciju smiju se obrađivati isključivo pod kontrolom nadležnih tijela kojima se štite od nedopuštenog pristupa, nedopuštenog objavljivanja i svake druge zlouporabe, naglašavaju iz Agencije.
Istovremeno, Zakon o kaznenom postupku propisuje da je glavna rasprava javna. Tek u iznimnim slučajevima, na primjer kada su u pitanju maloljetne žrtve ili pak obiteljski odnosi sudionika u postupku, moguće ih je zatvoriti za javnost. No, i u takvim slučajevima presude se na kraju javno obznanjuju.
Odvjetnica Višnja Drenški-Lasan podržava stav Agencije, kao i potez sudova koji su se odmah tome i prilagodili.
– Moramo poći od pretpostavke da je svatko nedužan dok mu se pravomoćnom presudom ne dokaže krivnja, a kako su ovdje u pitanju osjetljivi podaci svatko ima pravo tražiti da ih se zaštiti, objašnjava odvjetnica Denški-Lasan.
S njom se pak ne slaže njezina kolegica odvjetnica Jasna Novak
– Javnost je pravilo u kaznenom postupku. I Europski sud za ljudska prava u nekoliko svojih odluka istaknuo je opravdani interes javnosti, napominje odvjetnica Novak.
Osim što se Zakon o zaštiti osobnih podataka u ovom slučaju kosi sa Zakonom o kaznenom postupku, nije u skladu ni sa Zakonom o pravu na pristup informacijama.
