Član uprave Paško Gašpar, rukovoditelj skladišta Ivan Vuksanović te Željko Perić i Marijan Bakula, Martin Župan te gospodarska inspektorica Ana Lasić optuženi su da su spomenutim zlouporabama 'Đakovštini' pribavili više od 60 milijuna kuna protupravne imovinske koristi.

Bivši član uprave 'Đakovštine' Paško Gašpar (66) optužen je da je od siječnja 2009. do siječnja 2010. u nakani da pribavi protupravnu imovinsku korist optuženom trgovačkom društvu naložio okrivljeniku Ivanu Vuksanoviću (48), kao odgovornom skladištaru za strateške robne zalihe i rukovoditelju skladišta u navedenu društvu, da žitarice iz strateških zaliha (u državnom vlasništvu) i uskladištene žitarice te dio uljarica u vlasništvu drugih pravnih i fizičkih osoba dopremi na mljevenje i preradu u mlin dioničkog društva kako bi se dobiveni proizvodi prodali na tržištu, a dio preostalih uskladištenih uljarica izravno prodao trećim osobama.

Time su prekršili zakone o strateškim robnim zalihama i o obveznim odnosima te ugovor o uskladištenju sklopljenim s ravnateljstvom robnih zaliha te su 'Đakovštini' pribavili protupravnu imovinsku korist od 55,75 milijuna kuna, odnosno oštetili su veći broj fizičkih i pravnih osoba.

Vuksanović, Perić (46), Bakula (48) i Župan (66) optuženi su da su na Gašparov zahtjev zajednički sastavili i potpisali zapisnik o provedbi godišnjih popisa robe državnih robnih zaliha, uskladištene u optuženom trgovačkom društvu, u kojem su neistinito prikazali stvarnu količinu zatečene robe kako bi prikrili manjak.

Ana Lasić (55) optužena je da je kao gospodarska inspektorica sastavila zapisnik o obavljenu inspekcijskom nadzoru, u kojem je neistinito navela da je obavila nadzor popunjenosti skladišnog prostora i utvrdila kako u skladištu ima 2,003.160 kg pšenice iz strateških robnih zaliha te takav zapisnik potpisala i dostavila ravnateljstvu za robne zalihe.

Tvrtka 'Đakovština' tereti se da je kaznenim djelom koje je počinio bivši predsjednik uprave Mijo Matić, koji je prošle godine preminuo u pritvoru, od siječnja 2008. do lipnja 2009., stekla protupravnu korist od 5,83 milijuna kuna.

Naime, on je, iako svjestan da po ugovoru koji je dioničko društvo sklopilo s upravom za ceste Osječko-baranjske županije, novac od naplaćene godišnje naknade za uporabu javnih cesta treba uplatiti na račun uprave te da po ugovoru s fondom za zaštitu okoliša novac od naplaćene naknade za okoliš na vozila na motorni pogon treba uplatiti na račun fonda, financijskoj službi u tvrtki naložio da tim novcem podmiri obveze društva.

Nakon toga su djelatnici te službe, postupivši po njegovu nalogu, navedeni novac uplatili na žiro-račun društva, čime je okrivljenom trgovačkom društvu pribavljena protupravna korist od 5,83 milijuna kuna.