Presuda kojom je bivši vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić osuđen na 40 godina zatvora zbog odgovornosti za ratne zločine u Bosni i Hercegovini u toj je zemlji u četvrtak, odmah nakon njezina izricanja, naišla na podijeljene reakcije pri čemu je malo tko u cijelosti zadovoljan odlukom Raspravnog vijeća Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY)
Izetbegović: To je najznačajnija presuda nakon one nacističkim vođama u Nuernbergu
Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović izjavio je u četvrtak kako je izricanje presude bivšem vođi bosanskih Srba povijesni događaj za BiH jer je tim činom potvrđen "bitan dio činjenica" o zločinima koji su u njoj počinjeni tijekom rata.
'Za čovjeka njegovih (Karadžićevih) godina i prošlosti 40 godina i nije posebna kazna, no ono što je značajno je da je presuđeno jednoj užasnoj ideologiji i politici', kazao je Izebegović novinarima u Sarajevu komentirajući presudu Karadžiću.
Istaknuo je kako su presudom sankcionirani brojni zločini, progoni civila, silovanja, razaranja i akt genocida u Srebrenici, a potvrđeno je i postojanje udruženog zločinačkog pothvata koji je provođen planski i sustavno rezultirajući progonom stotina tisuća Bošnjaka i Hrvata.
Kazao je kako ipak, na žalost, propušteno povezati udruženi zločinački pothvat s vrhom vlasti u Beogradu tijekom rata u BiH.
Izetbegović je ovu presudu usporedio s onom nacističkim ratnim vođama. 'To je najznačajnija presuda nakon one nacističkim vođama u Nuernbergu', kazao je Izetbegović dodajući kako je najvažnija poslana poruka ta da lideri 'država i paradržava neće biti oslobođeni odgovornosti za zločine'.
Ocijenio je kako je istina o ratu u BiH uvijek samo jedna, a presuda i prosudba ICTY-a joj je 'najbliža'.
Izetbegović drži kako je loše to što nije izrečena presuda za genocid u sedam bosanskohercegovačkih općina, osim Srebrenice, a kazao je i kako je iznenađen tvrdnjama iz presude da je Armija BiH gađala vlastiti teritorij i pozicije UN-a.
Ljubić: Prigoda za pravdu u BiH je davno propuštena
Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Božo Ljubić ocijenio je kako presuda ratnom vođi bosanskohercegovačkih Srba Radovanu Karadžiću ima prvorazrednu važnost, ali da neće dovesti do katarze, niti zadovoljiti pravdu u zemlji u kojoj je nastavljen rat drugim sredstvima, etničkim čišćenjem Hrvata i nakon zaključenja nepravednog Daytonskog sporazuma.
'Ova presuda Radovanu Karadžiću je pravna osuda zločina za koje ga sud smatra odgovornim. Ona može biti samo djelomična satisfakcija za žrtve zločina kao posljedica politike koju je vodio i dijelom kreirao Radovan Karadžić. No, ona nije i zadovoljenje pravde koju očekuju i kakvu shvaćaju žrtve', navodi se u izjavi Bože Ljubića, predsjednika Glavnoga Vijeća HNS-a koji okuplja najvažnije hrvatske stranke u BiH.
Po Ljubićevu mišljenju prigoda za pravdu u BiH je davno propuštena te ju je nemoguće tražiti kroz nametnuti Daytonski sporazum. 'Nepravedan mir je arogancijom moćnih poslije rata postao još nepravedniji. Progoni i etničko čišćenje hrvatskoga naroda je nastavljeno i u miru, kao posljedica mira koji je zapravo samo odsustvo rata', naveo je Ljubić.
Predsjednik Glavnog vijeća HNS-a naveo je kako je Karadžić imao 'najistaknutiju ulogu u ratu na prostoru Bosne i Hercegovine, zbog čega ova presuda ima prvorazrednu važnost', ali je izrazio sumnju da će presuda dovesti do pomirenja.
'Suđenje i presude za ratne zločine, pa tako i u slučaju najtežih ratnih zločina genocida protiv Radovana Karadžića, bojim se, neće dovesti do katarze i istinskoga pomirenja ljudi i naroda u BiH. Karadžić će biti kažnjen, ali nepravedni mir koji je nametnula međunarodna zajednica u vidu ustavne strukture i nejednakosti u pravima naroda, na žalost egzistira', navodi se u Ljubićevoj izjavi dostavljenoj medijima.
Dodik: Ovakve presude doprinose samo novim podjelama u BiH
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nazvao je presudu Haškog suda od 40 godina zatvora nekadašnjem vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću 'nepravdom' koja pridonosi novim podjelama u BiH.
Dodik je za Radio Beograd upozorio na nezadovoljstvo koje se uvijek iskazuje kad je riječ o presudama protiv predstavnika političkog i vojnog rukovodstva Srba, ocijenivši da se napori koje ICTY 'navodno ulaže da bi pridonio pomirenju' ne mogu tako razumjeti jer presude poput ove 'doprinose samo novim podjelama u BiH'.
Dodik je rekao da su svi u RS čija se krivnja utvrdi - krivi temeljem individualne odgovornosti.
'To je stvar njihovih osobnih odluka i ne može biti nikakvih posljedica za RS', izjavio je Dodik za Radio Beograd.
Dodik je za agenciju Srna iz Republike Srpske izjavio kako je 'apsolutno jasno' da je današnja presuda Radovanu Karadžiću u Den Haagu uslijedila 'pod snažnim pritiskom međunarodnih lobija i ranijih stereotipa o isključivo srpskoj krivnji za rat u BiH'.
'Za mnoge slučajeve u Haškom sudu poznato je da nisu uvijek utemeljeni na činjenicama, nego da su značajno bili motivirani i političkim motivima, kao i unaprijed skrojenim i optužnicama i presudama', rekao je Dodik, istaknuvši kako većina u Republici Srpskoj to shvata na taj način.
Komšić: Kazna Karadžiću za teror nad Sarajevom je nedostatna
Gradonačelnik Sarajeva Ivo Komšić izjavio je u četvrtak kako je važno to što je u presudi Radovanu Karadžiću potvrđena njegova izravna odgovornost za troipolgodišnji teror nad glavnim gradom Bosne i Hercegovine i opsadu u kojoj je ubijeno više od 11.000 njegovih stanovnika, istodobno istaknuvši kako nije zadovoljan izrečenom kaznom jer bi ona morala biti maksimalna s obzirom na karakter počinjenih zločina.
U izjavi za Hinu Komšić je izjavio kako je objavljenom presudom dokazana Karadžićeva krivnja za teror nad građanima Sarajeva, o kojoj nitko tko je u tom gradu proveo ratne godine nije ni mogao imati nikakve dvojbe.
'Osuđen je za sve što se zbivalo tijekom više od 1400 dana opsade. Svi mi koji smo ovdje bili i znamo u kakvoj smo opasnosti bili upravo zbog toga ne možemo biti zadovoljni presudom', kazao je Komšić.
Njega je ocjena kako bi 'najveća kazna', odnosno doživotna kazna, bila jedina pravedna, jer je nečuveno da je jedan grad potkraj 20. stoljeća mogao biti držan u takvoj opsadi.
'Ovdje je ubijeno više od deset tisuća ljudi i više od tisuću i pol djece. Ne znam što bi još trebalo uraditi da bi čovjek bio doživotno sklonjen iz civilizacije koju je uništavao', kazao je Komšić.
Konstatirao je kako će ova presuda teško doprinijeti pomirenju, jer Karadžić i danas ima pristalica.
Bošnjačke udruge: Neodatje osuda za genocid
Predstavnici različitih bošnjačkih udruga, u kojima se uglavnom očekivala kazna doživotnog zatvora, kao i sudska potvrda da je genocid u BiH, osim u Srebrenci, počinjen u još sedam općina obuhvaćenih optužnicom, razočarani su jer do toga nije došlo, dok su komentari iz Republike Srpske usmjereni uglavnom ka potenciranju tvrdnji da je presuda 'politička' ali da neće promijeniti ništa u odnosu na sadašnji status tog entiteta.
Predsjednica udruge 'Društvo za ugrožene narode' Fadila Memišević u prvom je komentaru za javni rtv servis istaknula kako je izostanak presude za genocid 1992. u sedam općina BiH ono što temeljno manjka u prvostupanjskoj presudi, ali je dodala kako je ipak važno da je njenim sadržajem potvrđen karakter rata u BiH.
Skupina od stotinjak Bošnjaka iz Srebrenice izricanje presude Karadžiću zajednički je pratila u krugu memorijalnog kompleksa u Potočarima. Lokalni su mediji izvijestili kako je među njima zavladalo veliko nezadovoljstvo nakon isticanja presude.
Saliha Osmanović, koja je izgubila cijelu obitelj u genocidu iz 1995. godine, kazala je kako je za nju sve to bilo iznimno bolno. 'Karadžiću je trebalo biti presuđeno odmah nakon rata. Ovdje je bio pakao', kazala je Osmanović
Odvjetnik i bivši sudac Suda BiH Vlado Adamović je kazao kako se i prije izricanja presude moglo naslutiti da ICTY neće potvrditi počinjenje genocida u sedam općina.
Kazao je kako su stajališta ICTY-a o tome odavno poznata pa je presuda Karadžiću sukladna ranije vođenim procesima u kojima je jedino Srebrenica tretirana kao poprište genocida.
'Žrtvama je ovo ipak satisfakcija za cijeli dijapazon djela. Gotovo da nema kaznenog djela za koje Karadžiću nije presuđeno', kazao je Adamović. Istaknuo je kako je ipak riječ o prvostupanjskoj presudi, no njen je značaj u tome što je ona već sada poslala poruku da najodgovornije osobe neće biti pošteđene odgovornosti.
Predsjednik SDSS-a: Još jednom je dokazano da je ICTY politički sud
Predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava Republike Srpske Branko Todorović kazao je kako je zanimljivo da se u protekle dvije tri-godine suđenje Karadžiću u tom entitetu zapravo tretiralo kao 'trećerazredna tema' što govori da je interes običnih ljudi za ratna zbivanja i u tom entitetu značajno opao.
Upozorio je ipak kako je jačanje tenzija uoči izricanja presude potaknulo stare prijepore i rasprave, što nikome ne može koristiti. 'Bilo bi važno da čestiti ljudi u BiH pokažu solidarnost prema žrtvama i to je važnije i od presude Karadžiću', kazao je Todorović.
Predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Mladen Bosić, koju je tijekom rata vodio baš Karadžić, izjavio je novinarima na Palama kako presudu smatra nepravednom te još jednim dokazom da je ICTY 'politički sud'.
'Očekujem da se nepravda ispravi u drugostupanjskom postupku', kazao je Bosić.
Voditelj misije OESS-a: Presuda je dokazala kaznenu odogvornost
Voditelj misije OESS-a u BiH Johnatan Moore kazao je kako je u svemu najvažnije to što je presuda dokazala konkretnu kaznenu odgovornost pojedinaca odgovornih za ratne zločine.
'Nadam se da će ova presuda donijeti makar malo smirenje onima koji pravdu već predugo čekaju. Potraga za pravdom nikoga od nas ne ostavlja ravnodušnim. To može biti dug, kompliciran i proturječan proces', izjavio je Moore.
Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić proglašen je u četvrtak pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu krivim za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu od 40 godina zatvora.
Raspravno vijeće utvrdilo je da je kriv za genocid u Srebrenici i višegodišnje teroriziranje Sarajeva kao i za uzimanje pripadnika UN-a za taoce, a utvrdilo je da nije bilo genocida u sedam općina -Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku te ga je oslobodilo krivnje za taj dio optužnice.
Sud je utvrdio da je postojao plan sudionika udruženog zločinačkog pothvata za eliminaciju stanovništva Srebrenice kroz prisilno premještanje žena, djece i starijih muškaraca te fizičku eliminaciju muškaraca što je dosegnulo razmjere genocida.