'Ona politička opcija koja želi potporu Mostovih zastupnika u formiranju parlamentarne većine, a koja će dati povjerenje novoj vladi, morat će prethodno prihvatiti zakone koji će propisati demokratizaciju izbornoga sustava, ukidanje zastupničkih naknada nakon isteka mandata, smanjiti financiranje političkih stranaka. izmjeniti Ovršni zakon tako da će omogućiti ovršenicima koji imaju jedinu nekretninu da ne završe na ulici', istaknuo je Podolnjak.

Dodao je kako će trebati smanjiti i mjesečnu pristojbu HRT-a na 65 kuna, onemogućiti da javni bilježnici i odvjetnici provode ovrhe za RTV pristojbu, te da se proglasi isključivi gospodarski pojas.

Podolnjak smatra kako je, ustavnopravno i politički, moguće provesti postupak donošenja navedenih zakona i drugih propisa u roku od 30 dana, a prije formiranja vlade, te da ne stoje prigovori koje su istaknule pojedine političke stranke 'da bi Mostovi uvjeti pretvorili parlamentarnu demokraciju u karikaturu i da je neprihvatljivo izglasavati u Saboru zakone prije sastavljanja vlade'.

Podsjetio je kako je prije pet godina, nakon konstituiranja Hrvatskoga sabora 22. prosinca 2011., tadašnja Kukuriku koalicija u jednome danu, na 2. izvanrednoj sjednici, donijela devet zakona, koji su istoga dana uvršteni u dnevni red, o njima je provedena rasprava u radnim tijelima i na plenarnoj sjednici i na kraju su izglasani po hitnom postupku, a tek je idući dan, 23. prosinca, izglasano povjerenje novoj Vladi. Napomenuo je kako se radilo o važnim zakonima ili njihovim izmjenama, između ostalih - Zakona o vladi, Zakona o sustavu državne uprave, Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, Zakona o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika i župana, Zakona o lokalnoj samoupravi, te Ovršnoga zakona.

Pri tomu, istaknuo je Podolnjak u priopćenju, nije se tražilo mišljenje tadašnje 'tehničke' vlade, nije proveden postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, doneseni su po hitnom postupku, nije se u postupku pitalo za mišljenje jedinice lokalne samouprave, jer je to tada odgovaralo koaliciji SDP-a i njegovih partnera.

Sada pak, ustvrido je, 'kada Most predlaže sličnu proceduru – donošenje zakona po hitnom postupku u roku od 30 dana - iste stranke ,ali pet godina kasnije, ističu upravo te prigovore i proceduralne prepreke, zaboravljajući da su same na isti način donosile zakone'.

'To ukazuje da i dalje postoji nespremnost velikih stranaka na ključne promjene u gospodarskome i političkome sustavu, koje su očite već na prvome koraku', zaključio je Podolnjak.

Grbin ironično: Profesore, svaka čast!

Na prozivke Podolnjaka odmah je odgovorio SDP-ov Peđa Grbin. 'Profesor ustavnog prava, dr. sc. Robert Podolnjak prozvao nas je da se ne želimo očitovati o njihovim 'jamstvima' (čitaj ucjenama) i govori kako se zakoni mogu donositi i na konstituirajućoj sjednici pa navodi za to i neke primjere, iz SDP-ovog mandata. Na prvi pogled, ispalo bi da je u pravu. Čak bi se moglo reći i da smo mi iz SDP-a dvolični, jer su primjeri koje koristi iz našega mandata, iz prosinca 2011. godine. Međutim, profesor ustavnog prava, koji je samo koji dan prije objave 'jamstava' tvrdio da će ona potpuno drugačije izgledati, mora znati više od drugih građana pa tako mora znati da je Ustavni sud nakon 2011. godine takvu praksu onemogućio, kroz svoje dvije odluke', napisao je Grbin na svom Facebook profilu.

Podsjeća Grbin da je upravo Ustavni sud istaknuo važnost savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. 'Ustavni je sud zauzeo jasan stav: 'da je donošenje propisa prema predviđenim pravilima i/ili demokratskim proceduralnim standardima temeljni zahtjev koji proizlazi iz vladavine prava u demokratskom društvu' iz čega svatko s minimumom pravnog obrazovanja zna da je ispunjavanje 'jamstava' na način na koji to traži Most danas protuustavno. Čak štoviše, proziva nas da smo potpisali dvadeset puta više od ovoga što u 'jamstvima' traže. Pa profesore Podolnjak, onda ste to što ste tražili mogli barem pročitati, vidjeli bi da ste Vi, upravo Vi, bili zaduženi za pregovore u području koje pokriva upravu i donošenje propisa i da ste upravo Vi tražili da se savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, u trajanju od najmanje 30 dana, provodi kod svakog donošenja propisa', napisao je Grbin.

'Da je ovo što je danas izgovoreno rekao netko drugi, odmahnuo bih rukom. Ali rekao je to čovjek koji studente Pravnog fakulteta u Zagrebu uči ustavnom pravu. Rekao je to čovjek koji za ove odluke Ustavnog suda (nadam se) zna, ali svejedno preko njih prelazi samo i jedino u dnevno političke svrhe. Rekao je to čovjek koji je prije niti godinu dana ultimativno tražio dijametralno suprotno postupanje. Profesore, svaka čast!', zaključuje Grbin.