'Od carske pruge do održivog razvoja turizma Szentlorinc – Slatina – Našice' naziv je IPA projekta vrijednog oko 370 tisuća eura kojim ta tri grada nastoje obnoviti kulturnu i gospodarsku povezanost kakvu su, zahvaljujući tadašnjoj Carskoj željeznici, imali u drugoj polovici 19. stoljeća. Ta je pruga slatinskom kraju osigurala jak kulturni i gospodarski napredak zbog čega je jučer na slatinskom željezničkom kolodvoru kostimiranom povorkom, kočijama, nastupom mažoretkinja, limenom glazbom i najavama dobošara vjerno predočen svečani doček carskog vlaka i njegove delegacije iz 1895. godine.

'Gradnja carske pruge dogovarana je na visokim državnim razinama tadašnje Austrougarske. Dogovori su počeli 1892. i trajali sve do njena otvorenja, 1895. Željeznica je utjecala na gospodarstvo, promet, komunikaciju i svakodnevni život ljudi kraja kroz koji je prolazila', kaže prof. Dragica Šuvak, ravnateljica slatinskog Zavičajnog muzeja i voditeljica projekta. Dodaje kako su nakon otvorenja pruge u Našicama i Slatini otvorene i škole na mađarskom jeziku koje su većinom pohađala djeca zaposlenika željeznice. Željezničari su u to vrijeme, kaže, bili prva društvena elita: svi su nosili uniforme, imali državna primanja, riješena stambena pitanja, a željeznica je sa sobom donijela kulturu, pismenost, razvoj gospodarstva i obrtništva te značajno unaprijedila život krajeva kroz koji je prolazila.

Takav je napredak Slatinu stavio među gospodarski naprednije gradove u tadašnjem okruženju, a slatinski starosjedioci rado spominju nekad nadaleko poznati stočni vašar, uspješno obrtništvo i poljoprivredu.

Slatina danas prolazi tešku gospodarsku krizu. Navedeni projekt bi joj kroz oživljavanje tradicijskih zanimanja, baš kao i mađarskom Szentlorincu i Našicama, trebao osigurati turističku ponudu koja bi omogućila nova radna mjesta i novi gospodarski pomak. Na ovim su područjima uspješno poslovali – krojači, kožari, remenari, postolari, potkivači, užari, kovači, tkalje, izrađivači nakita i tambura, što se uz tradicionalna jela od kukuruza, brašna te pekmez, rakiju, vino i zimnicu moglo pogledati na prigodnom sajmu 'Kako su radili naši stari', održanog u središnjem gradskom parku.

Navedenim projektom slatinskom će Zavičajnom muzeju biti uređeno i oko 200 četvornih metara nedovršenog prostora, a u tome i muzejska knjižnica u koju će biti pohranjena arhivska građa o željeznici te spomen soba Milku Kelemenu, slatinskom skladatelju svjetskoga glasa.

Od ukupnog odobrenog iznosa najviše će pripasti Slatini – 191.405 eura, Zakladi Brantner - Koncz iz Szentlorinca 100.080 eura, slatinskom Zavičajnom muzeju 32.972 i Našicama 49.315 eura. Realizacija projekta trajat će do 31. svibnja iduće godine.