Podsjetimo, početkom ovog mjeseca Programsko vijeće na jednoj od svojih sjednica zatražilo je pismeno očitovanje uprave HRT-a i glavnih urednika zbog priloga o Vukovaru te uputilo pismeno upozorenje upravi HRT-a te glavnim urednicima uz davanje na znanje nadzornom odboru da je HRT kao javna televizija dužna istinito i objektivno govoriti o svim svjetonazorima i temama, ali uz poštivanje nacionalnih interesa te pridonoseći poštivanju domoljublja.

Podsjetio je na to u nedjeljnom 'Dnevniku' i urednik Zoran Šprajc, koji je kazao da na javno izrečeno traženje očitovanja i odgovornosti želi i javno odgovoriti. Rekao je pritom da je sporni prilog emitiran 20. studenog te da se u njemu govorilo o okolnostima pada Vukovara i o tome je li u tim trenucima srpske opsade i nadolazećeg pokolja Hrvatska mogla učiniti i nešto više.

'U prilogu nije bilo nikakvih pretencioznih zaključaka, ali su korišteni tonski zapisi razgovora između tadašnjeg državnog vrha i zapovjednika obrane Vukovara te posljednje javljanje u eter Siniše Glavaševića, iz kojeg progovara sav očaj ljudi koje čeka sigurna smrt. Osjetljivu, ali novinarski zanimljivu temu odmah su preuzeli drugi mediji, uslijedile su reakcije sa svih strana i priču je trebalo samo nastaviti profesionalno pratiti i završiti. Tako bi i bilo da se dio članova Programskog vijeća HRT-a, upravo zbog objavljenih tonskih zapisa, nije jako uznemirio, pa se zapleo u opservaciju o tome da televizija mora biti u funkciji nacionalnih interesa, a vrhunac su insinuacije da je nesporni prilog montiran u režiji stranih obavještajnih službi', kazao je Šprajc, nakon čega je pustio reakcije članova Programskog vijeća Petra Lovrića, Josipa Čerine te Josipa Jovića

Kazao je Šprajc da su novinari i urednici nakon te sjednice Programskog vijeća od svojih nadređenih dobili 'gotovo pravi istražni zahtjev' u kojem je zamijetio interes za sljedeća pitanja: 'Zašto je prilog o okolnostima pada Vukovara emitiran baš na godišnjicu pada, tko je kako i kada dogovarao izradu priloga, i koja su saznanja urednika i novinara o podrijetlu emitiranih audiozapisa?'

Kako bi sve bilo transparentno i javno, Šprajc je odlučio i odgovoriti na ta pitanja.

'Dakle, sporni prilog o okolnostima pada Vukovara objavili smo na godišnjicu pada jer nam se učinilo logičnim da se godišnjicom pada bavimo na datum pada Vukovara. Možda ga je trebalo objaviti na Dan žena, Praznik rada ili Novu godinu, ali novinarska je logika malo drukčija od vijećničke. Izradu priloga dogovarali su novinari i urednici koji inače dogovaraju izradu svih priloga u 'Dnevniku', osim ako vijećnici nisu navikli sami dogovarati priloge, novinare i urednike, pa im je stvar malo izmakla kontroli. Što se tiče porijekla audiozapisa, oni potječu iz arhive HRT-a, a u našem programu već su objavljeni prije šest godina. Doduše, tadašnji saziv vijećnika nije u njima vidio ništa sporno, ali možda je bila riječ o skupini amatera kojoj je to promaknulo. U ovom sazivu sigurno ima vrhunskih profesionalaca, upravo smo vidjeli jednoga od njih, koji su s pravom sumnjičavi prema novinarstvu. Jer sami najbolje znaju kako se, primjerice, na splitskoj rivi može napraviti lažni intervju s ratnim zločincem (op. a. - Josip Jović, inače novinar, objavio je izmišljeni intervju s Mirkom Norcem) jer je to, valjda, u funkciji nacionalnih interesa', zaključio je Šprajc