Sava je u Zagrebu proteklog vikenda dostigla rekordan vodostaj u posljednjih 20-ak godina. No vodostaji su znali biti i viši. Stariji sugrađani još pamte veliku poplavu iz 1964. godine, kada je vodostaj bio znatno viši
Sava je 25. listopada 1964. godine počela rasti, probila tadašnje nasipe i poplavila trećinu grada. Voda je u jutarnjima satima sljedećeg dana poplavila više od šest tisuća hektara užeg gradskog područja u kojem je živjelo više od 180 tisuća građana, a 26. listopada te godine vodostaj Save iznosio je 514 centimetara, dok vodostaj koji je Državni hidrometeorološki zavod jutros zabilježio iznosi 462 centimetra
'Vodostaji su bili rekordni, ali u zadnjih 20-ak godina, a ne u 50, kako su mediji pisali. Bilo je i viših, recimo 1964. godine', rekao je za tportal Dušan Trninić, hidrolog iz DHMZ-a
Te su godine najteže stradali radnički kvartovi Trešnjevka i Trnje, ali voda je prodrla i u tada nove nebodere. Poplavljen je bio i neboder Vjesnika te su tada po prvi put Vjesnik i Večernji list izašli u jednom izdanju. 'Počelo je navečer. Sava se izlijevala. Pokušalo se obraniti barijerama napravljenim na brzinu. Izvlačile su se role papira iz podruma i spašavalo se ono što se moglo. Ali sve je bilo uzalud. Voda je strahovitom silinom nadirala iz Odranske i od autoputa. Počela je nadirati i iz podzemlja. Prodirala je u rotaciju iz odvodnih kanala. Dizala se naglo i vrlo brzo je poplavila sva skladišta i donji dio postrojenja. Istodobno je kovitlac obuhvatio čitavu zgradu. Razina vode podigla se na 1,20 metara. Objekti su bili opkoljeni vodom, podrumi i prizemlje potopljeni. Bujica je sve odnosila. Pola sata prije nego što se voda pojavila, isključena je električna struja na cijelom području...', piše u analima Vjesnika.
