Čak 67 posto hrvatskih državnih cesta prometnice su visokog rizika na kojima dolazi do najvećeg broja prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama ili teškim tjelesnim ozljedama. Na najnovijoj karti rizika hrvatskih prometnice, te su ceste obojene u crno
Hrvatski autoklub u suradnji s Fakultetom prometnih znanosti, MUP-om, Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture izradio je kartu rizika državnih cesta i autocesta Hrvatske. Mapiranje se odvijalo u razdoblju od 2007. do 2009. godine na 1.261 kilometara autocesta i 2.150 kilometara državnih cesta.
Prema podacima o gustoći prometa, broju nesreća te stradalim osobama, crnom je bojom označeno 67 posto državnih cesta, tj. 1.441 kilometar. Zelenom bojom, tj. niskim rizikom, označeno je tek 29 kilometara državnih cesta.
Srećom, na autocestama je posve drukčija situacija: 635 kilometara označeno je niskim rizikom, a 325 srednjim. Na državnoj cesti D1 od Macelja do Splita čak je osam dionica visokog rizika, pet srednje visokog, a samo jedna niskog. U razdoblju od 2007. do 2009. na toj je prometnici poginula 71 osoba, dok ih je 847 ozlijeđeno.
Jadranska magistrala također je na crnoj listi: 18 od 30 dionica visokog su rizika, a niskog rizika je samo jedna. Na toj su prometnici u navedenom razdoblju poginule 152 osobe, a više od dvije i pol tisuće ih je ozlijeđeno.
Opasne dionice autocesta
Iako su nam autoceste uglavnom niskog rizika, u HAK-u su naveli najopasnije dionice. Riječ je o dionici Kikovica – Orehovica Autoceste Rijeka - Zagreb, dionica Nova Gradiška – Lužan na autocesti A1 Zagreb – Lipovac, Brinje – Žuta Lokva na Dalmatini te dionica Vodnjan – Pula na Istarskom ipsilonu.
Mapiranje opasnosti od rizika hrvatskih prometnica prvi je korak u sklopu projekta hrvatskih institucija i EuroRAP-a, međunarodne udruge koju čini 40 autoklubova iz cijelog svijeta, pojasnio je voditelj projekta Hrvoje Pećnik
Drugi korak je snimanje svakog kilometra prometnica kamerama na posebnom vozilu kako bi se promatrajući određene uvjete moglo prometnice ocijeniti zvjezdicama. Konačno, nakon dijagnoze problema, slijede i tehničke preinake kako bi vožnja bila što sigurnija. U HAK-u su istaknuli da snimanje iziskuje znatna financijska sredstva, no ona su, u usporedbi s prednostima koje se planiraju postići, zanemariva.
Ivo Bikić, predsjednik HAK-a, istaknuo je da se u sljedećih deset godina, kako u Europi, tako i u Hrvatskoj planira prepoloviti broj smrtno stradalih na cestama. 'Statistike govore da više od 90 posto nesreća uzrokuju vozači, no na nama je da ublažimo posljedice prometne nesreće. Pogreške su normalne, prosječan vozač od 500 odluka tijekom vožnje donese jednu krivu. Pitanje je mora li svaka takva pogreška rezultirati nesrećom', kazao je Bikić.
