Ima, međutim, i ljudi koji se profesionalno ili dobrovoljno aktivno bave upravo tim situacijama, tzv 'žurne službe', kao što su Gorska služba spašavanja, vatrogasci, Hitna pomoć i Crveni križ, a pridodati im se u neku ruku može i policija koja se u 99 posto slučajeva također promptno pojavljuje na svim mjestima na kojima su potrebne i prije navedene službe.

Pod pokroviteljstvom Ureda za upravljanje u hitnim situacijama, kojemu je pročelnik Pavle Kalinić i koji je danas prilično aktivno sudjelovao, sve žurne službe s područja grada Zagreba bile su na dvodnevnoj vježbi u napuštenoj vojarni smještenoj u šumi kod mjesta Kupinečki Kraljevac na 30-ak kilometara od Zagreba.

Cijela vježba osmišljena je i u djelo provedena na inicijativu Vatrogasne zajednice vatrogasaca grada Zagreba. Scenario za vježbu je masivna eksplozija u kamenolomu koja je dovela do niza nesreća na obližnjem objektu gdje se održavala javna priredba (ulogu je igrala vojarna), a uključuje podizanje šatorskog naselja, simulaciju nesreće i pet mogućih scenarija u kojima se pronalazak i spašavanje unesrećenih provodi. U vježbi je sudjelovalo 125 ljudi iz svih ovih službi i u timovima su rješavali pred njih postavljene probleme.

Iz porušenih su baraka izvlačili cijele obitelji lutaka, psi tragači su predvodili ekipe koje su po šumi tražile izgubljene i ozlijeđene osobe, pružala se hitna medicinska pomoć na licu mjesta, a dio vatrogasaca na sebe je navukao čak i odijelo za antikemijsku obranu i iz male stražarnice izvlačio unesrećene. I to će se tako nastaviti tijekom noći, kada su na rasporedu simulacije spašavanja u noćnim uvjetima, dok su 'češljanje terena', ili spašavanje ispod ruševina umnogome otežani. Jedino psima nije važno je li noć ili dan, oni, kako kaže jedna od 'pasovođa', ne mare za to, miris je miris i na svjetlu i u mraku.

'Ovoj vježbi, uz ostalo, cilj je odabrati i 12 voditelja timova Civilne zaštite. Oni će u ova dva dana pod nadzorom kontrolora i ispitivača polagati za ta mjesta. Posao im je koordinirati ljudima, komunicirati s komandnim šatorom, donositi odluke na licu mjesta, u raznim simulacijama detaljno poznavati proceduru, ali znati i improvizirati, rekao je Zapovjednik Vatrogasne zajednice grada Zagreba Javor Lozar, ističući da je stavljanje svih 'žurnih službi' pod jednu 'kapu', onu Ureda za upravljanje u hitnim situacijama, odlična stvar, koja će uštedjeti novac, ali i ono najvažnije, uštedjeti na vremenu potrebnom da se stigne do unesrećenih osoba, kao i povećati kvalitetu pružene pomoći.

Tu pomoć uskoro bi, prema riječima pročelnika Ureda za hitne slučajeve Pavla Kalinića, zagrepčani mogli dobivati i od Civilne zaštite koja je organizirana u svih 17 gradskih mjesnih zajednica. '1. ožujka imat ćemo sličnu akciju današnjoj i ne nadam se, nego unaprijed znam, da će se na njoj umjesto današnjih 750 pripadnika civilne zaštite postrojiti 1780 ljudi, dakle Civilna zaštita svake mjesne zajednice imat će minimalno stotinu članova, što namjeravamo ostvariti u roku nekoliko mjeseci. Ono što je u malo dugoročnijem planu, to je Civilna zaštita sa 4400 pripadnika na području grada, ali ono što mogu garantirati je da će od proljeća Zagreb biti jedini grad u Hrvatskoj koji će imati funkcionalnu Civilnu zaštitu', izjavio je Kalinić.

Osvrnuo se, osim toga, i na nabavu tako cijenjenih pasa tragača, obećavši dati sve u svojoj moći da se ostvari idealan broj od tri psa tragača na svaku od 17 jedinica Civilne zaštite. Ako se uzme u obzir da je za to potrebno oko 30 pasa, a obuka svakog dođe po 20 - 25 tisuća kuna, što se zbrojeno popne dobrano preko milijunske svote, bit će to težak poduhvat.

U Zagrebu trenutačno ima 13 specijalnih timova sastavljenih od vatrogasaca, GSS-a, speleologa i vodiča pasa, obučenih za sve vrste hitnih slučajeva. Ovom će vježbom, osim i posljednjeg testa a to je onaj za spašavanje ispod ruševina, dobiti i voditelje, dvanaestoricu odabranih među njima samima, a odabrane po sposobnostima, znanju, i snalažljivosti.

Na kraju razgovora s novinarima Kalinić je svim građanima uputio poruku da se koliko je god moguće pripreme na ekstremne situacije poput potresa, požara i slično. 'Roditelji bi se unaprijed trebali dogovoriti s djecom gdje će se naći u slučaju bilo kakve nepogode, a bolesnici, primjerice dijabetičari, ali i svi ostali koji ovise o nekom lijeku, moraju se sami pobrinuti da si osiguraju i ponesu svoj lijek ako moraju napustiti mjesto stanovanja', rekao je Kalinić.