Sagrađen na zahtjev dosadašnjih osječkih vlasti, Kulturni centar s površinom od 4100 četvorna metra trebao je, govorilo se, udomiti koncertnu dvoranu sa 396 sjedišta, kulturno-umjetničke sadržaje i razne priredbe. Grad je dao zemljište u širem centru grada ne bi li dobio jednu zgradu, ali zapelo je jer lokalni proračun nema novca za uređenje i fasadu. Objekt, s druge strane, ne treba ni tvrtki Eurodom iz koncerna Agram, što je dovoljno za zaplet jedne osječke priče.

Dok se okolo uređuju ulice, biciklistička staza, Istarska i uskoro Trpimirova, dva nebodera visoka dvanaest katova pred završnim su opremanjem, ali kompleks se ne može otvoriti sve dok se ne završi Kulturni centar, jer je sve građevinska cjelina. Komplikaciji se pridružila recesija sa svojstvenim utjecajem na moguće zakupce 17 tisuća četvornih metara trgovačkog prostora. Prije ekonomskog zastoja, s njima je 2008. godine održan sastanak pred natječaj za zakup, ali od tada nije otvoren ni jedan lokal.

U Eurodomu kažu da su u projekt od sredine 2005. godine do danas, od makete do instalacija u neboderima, uložili 500 milijuna kuna i da im nije žao. Direktor Jurica Vrdoljak pokazao nam je da su u neboderima provedene instalacije, hidro i termo izolacija, a predstoji postavljanje dvostrukog poda i manji radovi. 'Projekt možemo dovršiti do kraja godine', tvrdi Vrdoljak.

U Kulturnom centru druga situacija – na izgrađenim zidovima tek treba provesti instalacije, a nitko još ne zna kakva bi trebala biti fasada i unutarnja oprema. Ni glavni ulaz u centar ne liči na mjesto na kojem bi se okupljali građani uoči priredbi ili koncerata, jer nekoliko metara od vrata još uvijek radi INA-ina benzinska crpka na Trpimirovoj.

Unatoč kašnjenju s otvaranjem, Vrdoljak smatra ulaganje od pola milijarde kuna opravdanim jer se ne radi o sredstvima iz kredita. 'Ne moramo otplaćivati kamate. Lokale ćemo zato iznajmljivati jeftinije za iznos tih kamata, jer nećemo na zakupce prenositi tu obavezu, što rade mnogi trgovački centri', kaže Vrdoljak.