Upitnik o iskustvima s hrvatskim zdravstvenim sustavom može se anonimno ispuniti ovdje, priopćile su udruge i akademske institucije okupljene u mrežu Zdravstveni opservatorij.

Zdravstveni semafor za cilj ima prepoznavanje potreba građana i specifičnih problema s kojima se susreću, a posebno ugroženih društvenih skupina, koji imaju najviše problema s pristupom zdravstvenim uslugama. Prvi rezultati upitnika bit će objavljeni do kraja listopada ove godine.

“Drago nam što smo uspjeli pokrenuti servis za građane i zdravstvene radnike, kako bismo i na ovaj način dali naš doprinos unaprjeđenju dijaloga i bolje čuli jedni druge što je to što nas muči u sustavima zdravstvene i socijalne zaštite. Namjera nam je kontinuiranim praćenjem i analizama prikupljenih informacija što prije detektirati bolne točke u uslugama, praksama, zakonodavstvu, kako bi se potaknule pravovremene reakcije, a jednog dana, nadamo se i vodile aktivne a ne samo reaktivne zdravstvene i socijalnu politike”, izjavila je Mirela Stanić-Popović, izvršna direktorica udruge Krijesnica, predsjedavajuće članice Mreže.

Prikupljanjem iskustava pacijenata i zdravstvenih radnika Zdravstvenim semaforom usmjerava se pažnja javnosti i donositelja odluka na probleme zdravstvenog sustava koji muče veliki broj građana. Stoga članice Zdravstenog opservatrija pozivaju građane i zdravstvene radnike da u što većem broju ispune upitnik.

Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu, također članice Mreže, ističe kako pacijenti već dugo trebaju ovakav servis jer je prikupljanje kvalitetnih informacija ključno da konačno ukažemo na neuralgične točke našeg zdravstvenog sustava. I Belina ističe kako je osobito važna mogućnost anonimnih prijava problema jer se pacijenti vrlo rijetko odlučuju progovoriti javno, u strahu da će im zdravstvena zaštita biti uskraćena. Ova platforma nam svima omogućava puno dublji uvid što se prilikom pružanja i primanja zdravstvene zaštite događa.

“Prema iskustvima korisnika zdravstvene zaštite koji nas kontaktiraju, mi i sada znamo da su najveći problem predugo čekanje na dijagnostičke postupke i donošenje odluke o početku ili nastavku liječenja, loša komunikacija i nedostak zdravstvenog kadra. No ono što ne znamo, a sada ćemo konačno doznati, jest koji su točno najveći problemi u pojedinim ustanovama, kakvi su njihovi realni kadrovski i materijalni kapaciteti, koje su ovim najviše pogođene skupine građana te koje su prakse i ustanove najbolje, a gdje su potrebna hitna poboljšanja. Tek tada ćemo moći dati kvalitetne i obuhvatne preporuke za poboljšanje zdravstvene skrbi u Hrvatskoj”, kaže Belina.

Fokus Zdravstvenog semafora je, naime, na rješavanju problema, odnosno oblikovanje policy preporuka za donošenje odluka temeljem informacija iz realiteta.

“Mi želimo razviti suradnički odnos s donositeljima odluka, medijima, zdravstvenim sustavom, drugim udrugama i institucijama kako bi se potaknulo zajedničko djelovanje jer svi smo mi u nekom trenutku pacijenti ili članovi obitelji pacijenata. Potrudili smo se stoga okupiti brojne udruge i stručnjake te pružiti ruku suradnje onima koji su tu da bi mijenjali neodržive politike i stanja ”, ističe Stanić-Popović.

Zdravstveni semafor je pokrenut u sklopu projekta Zdravstveni opservatorij, a sam projekt već je iznjedrio 6 javnopolitičkih smjernica za poboljšanje najvažnijih zdravstvenih politika: zdravstvenu pismenost, politiku lijekova, dostupnost skrbi, neformalnu skrb, integraciju skrbi te pedijatrijsku palijativu.

Zdravstveni opservatorij je platforma za međusektorsku suradnju u području zdravstva koja kontinuirano prikuplja informacije o potrebama i iskustvima korisnika zdravstvenog sustava, prati učinkovitost zdravstvenih politika, provodi tematska istraživanja i predlaže inovativne smjernice za razvoj javnih politika utemeljenih na dokazima.

Zdravstveni opservatorij trenutno broji 30 članica, od čega 24 organizacije civilnog društva, 5 znanstvenih institucija i jedan sindikat.