Upravo će se toliko školskih knjiga svake godine na račun poreznih obveznika iznova tiskati za sve učenike osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj, jer je resorni ministar nakon jedne školske godine nasljeđivanja udžbenika procijenio da za iste novce može dobiti potpuno nove udžbeničke komplete, piše Novi list

Učenici, dakle, više neće morati na završetku školske godine vraćati knjige u školu, već će ih bacati u smeće, ili u najboljem slučaju, u stari papir. Takvo razbacivanje novcem poreznih obveznika u vrijeme posvemašnje štednje u državi u Ministarstvu obrazovanja ne smatraju nimalo problematičnim, ni s moralnog, niti s ekološkog stajališta.

– Željeli smo omogućiti da učenici koji pripremaju maturu imaju sve udžbenike kod sebe – tumači glasnogovornik Duje Bonacci. Na pitanje zbog čega bi maturanti trebali čuvati knjige iz trećeg ili petog razreda osnovne škole, nema odgovora, kao ni na pitanje zbog čega se tek uvedeni princip čuvanja školskih knjiga za iduće generacije najedanput potpuno izokrenuo.

– Knjige su se bacale i dosad. Postoji način kako reciklirati papir – veli Bonacci i objašnjava kako se škole mogu organizirati da na kraju školske godine, na primjer, od učenika skupe stare udžbenike za stari papir i 'nešto zarade'. Time se, dodaje, neće baviti ministarstvo, već je eventualno skupljanje knjiga prepušteno školama.

S nakladnicima udžbenika dogovoreno je sniženje cijena za okvirnih 20 posto, a s tim će popustom, računaju u ministarstvu, država platiti čak 20 milijuna kuna manje nego prošle godine, kada su se novi udžbenici tiskali samo za prvi razred osnovne i drugi razred srednje škole, dok su se za ostale razrede postojeće zalihe popunjavale s nekih 30-ak posto.

U ministarstvu tvrde da takva kalkulacija stoji, jer će se knjige tiskati na jeftinijem papiru. Udžbenici koji se ne vraćaju ne moraju trajati više generacija, pa su zahtjevi u pogledu kvalitete bitno niži, veli Bonacci.

U izdavačkoj kući Profil International kažu kako »jednokratni« udžbenici neće biti nekvalitetniji od postojećih jer će uštede postići na racionalizaciji drugih troškova, kao što su gorivo, službena putovanja, promidžba i slično.

Na pitanje zbog čega lani nisu spustili cijene, te je država za 30 posto knjiga 'iskeširala' jednak iznos kao da je kupila sve nove knjige, Andrija Pečarević iz odjela za udžbenike kaže kako je prošle godine država otkupila manje knjiga, što je poskupjelo trošak tiskanja.

– U razgovoru s ministarstvom zaključili smo kako je bolje da učenici ne vraćaju knjige, a da se mi odreknemo razlike u cijeni. Svjesni smo situacije u kojoj se zemlja nalazi, i prirodno je i društveno odgovorno prihvatiti činjenicu da će naš profit biti manji – tumači Pečarić.

S oko 30 posto udjela na tržištu udžbenika, Profil prema dogovorenoj cijeni može računati na posao težak 132 milijuna kuna. Nešto veći iznos pripada Školskoj knjizi, sa 36 posto tržišta, a prate ih Alfa i Znanje sa oko 15 posto svojih naslova u školama.

Država će za školske knjige godišnje plaćati 440 milijuna kuna, tek nešto više od iznosa koji bi omogućio besplatno studiranje za sve, što ga već tjednima traže pobunjeni studenti. Procjenjuje se da bi u državnom proračunu trebalo osigurati dodatnih 390 milijuna kuna za pokriće svih studentskih školarina čime bi se ispunili zahtjevi studenata za pravom na besplatni studij. Takav je studentski zahtjev, međutim, rezolutno odbijen.