Tvrde, pozivajući se na svjedočanstva, kako hrvatska policija ne dopušta izbjeglicama tražiti azil u Hrvatskoj ako se na iregularan način nađu na našem teritoriju, već ih - suprotno međunarodnom i nacionalnom pravu - vraća u susjedne zemlje, nerijetko koristeći nasilje.

Tim povodom od MUP-a smo zatražili odgovore na pitanja koliki je pritisak tražitelja azila na naš sustav i kako uopće podnijeti zahtjev ako ih policija tjera s granice.

Prema podacima koje smo dobili, u 2017. godini podneseno je 1895 zahtjeva za međunarodnom zaštitom u Republici Hrvatskoj. Radi se o manjem broju u odnosu na 2016. godinu, kada su zahtjev za međunarodnom zaštitom podnijele 2234 osobe.

S druge strane, raste broj osoba kojima je odobren azil u Hrvatskoj unatoč kritikama na račun policije zbog represije te sustava koji je dizajniran tako da odbija tražitelje međunarodne zaštite u našoj zemlji.

U 2017. godini za 183 osobe odobrili smo azil, što je ipak više u odnosu na prošlu godinu, kada su odobrena 83 zahtjeva, ili godinu prije, kada je odobreno tek 36 zahtjeva za azilom.

Pravo na supsidijarnu pomoć u 2017. godini u Hrvatskoj ostvarilo je 28 osoba, što je također više od 17, koliko ih je to pravo ostvarilo u 2016. godini, ili svega njih sedam 2015. godine.

Što se tiče načina na koji se podnosi zahtjev za azilom, iz MUP-a navode da prema Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva koja izrazi namjeru za podnošenjem zahtjeva za međunarodnu zaštitu postaje tražitelj međunarodne zaštite u Hrvatskoj.

Pritom je osoba dužna usmeno ili pisano izraziti tu namjeru prilikom obavljanja granične kontrole na graničnom prijelazu, zatim u policijskoj upravi, odnosno postaji i prihvatnom centru za strance te iznimno u prihvatilištu za tražitelje azila.

>>Ambulanta na kraju grada: Svi u jednoj čekaonici, osim azilanata. Diskriminacija ili… ?

Zahtjev za međunarodnu zaštitu neposredno se podnosi u prihvatilištu za tražitelje azila usmeno uz zapisnik, čime počinje postupak odobrenja međunarodne zaštite.

Pojmom međunarodna zaštita obuhvaćen je postupak priznavanja statusa azila i supsidijarne zaštite. Azil će se priznati tražitelju koji se nalazi izvan zemlje svog državljanstva, a osnovano strahuje od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja, zbog čega ne može ili ne želi prihvatiti zaštitu te zemlje.

Ako osoba ne ispunjava uvjete za azil, po službenoj dužnosti ispituje se ispunjavanje uvjeta za supsidijarnu zaštitu, koja se priznaje ako postoje opravdani razlozi što ukazuju na to da će se migrant povratkom u zemlju podrijetla suočiti sa stvarnim rizikom trpljenja ozbiljne nepravde i koji nije u mogućnosti ili zbog takvog rizika ne želi prihvatiti zaštitu te zemlje. Postupak odobrenja međunarodne zaštite uključuje ispitni postupak kojim se tražitelju omogućava izjašnjavanje o svim činjenicama i okolnostima koje su bitne za postupak odobrenja međunarodne zaštite.

Nakon što Ministarstvo unutarnjih poslova utvrdi sve činjenice i okolnosti donosi odluku najkasnije u roku od šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva. Rok se u iznimnim zakonom propisanim slučajevima može produljiti, o čemu se obavještava tražitelj. Protiv odluke Ministarstva tražitelj može pokrenuti upravni spor pred upravnim sudom te ima pravo na besplatnu pravnu pomoć za zastupanje pred upravnim sudom. Izvršnošću odluke Ministarstva tražitelju prestaje status tražitelja međunarodne zaštite i pravo na zakonit boravak u Hrvatskoj.