"Vjerujem na temelju svih razgovora da ćemo izabrati ustavne suce, ali svi moramo voditi računa da oni budu visokog pravnog i moralnog autoriteta, maksmilanog koji u ovom trenutku možemo postići uz konsenzus koji moramo dobiti“, rekao je u petak potpredsjednik Sabora i predsjednik Odbora za Ustav Robert Podolnjak (Most), na okruglom stolu o izboru ustavnih sudaca u organizaciji Gonga.

Jedno je, dodao je Podolnjak, što bi oni htjeli kao profesori i što bi zagovarali u znanstvenim radovima, ali je "politika umijeće mogućega". Stoga je važno konstituirati Ustavni sud i izbjeći mogući negativni rasplet. Pored toga, kazao je Podolnjak, važan cilj je da Ustavni sud bude takav da će u javnosti prevladavati mišljenje da je to dobar kompromis koji su postigli u Saboru.

Podolnjak kaže da mu je žao što su neke osobe odbile biti kandidati, ali je uvjeren da će imati određeni broj kandidata koji će dati suglasnosti.

Peđa Grbin iz SDP-a rekao je da će se zbog dvotrećinske većine pri izboru ustavnih sudaca morati postići niz kompromisa. "Dio ljudi koji bi bio odličan izbor neće se kandididrati jer će biti prisiljen sjesti u ovu dvoranu i odgovarati na svakakva glupa pitanja, a rezultat će biti takav da što god napravili nitko sa sastavom Ustavnog suda neće biti zadovoljan", kazao je Grbin.

Ustvrdivši kako je je Hrvatskoj unatoč svim manama i nekim malim prednostima potrebna takva institucija, Grbin je rekao da politiziranje oko izbora ustavnih sudaca ne postoji samo u Hrvatskoj, jer se radi o političkom tijelu koje može ukinuti akt o kojem je Sabor glasovao jednoglasno.

"Radi se o političkom tijelu koje može donijeti odluku da se ne raspisuje referendum za koji je prikupljeno 500 ili 600 tisuća potpisa", kazao je Grbin.

Goran Beus Richembergh (HNS) je kazao da se načelo po kojem ustavne suce bira Sabor dvotrećinskoim većinom u protekle četiri godine pokazalo nedostižnim.

Priča oko Ustavnog suda za Beusa Richembergha samo je jedna od stvari u kojima se zrcali duboka ideološka podijeljenost.

Smatra da su došli do točke kad se polako osvješćuje da je to vrlo opasna situacija, ne samo zato što jačaju oni koji traže ukidanje isntitucije poput Ustavnog suda. Drži, međutim, da to nije nelegitimno niti je to ideja koju treba dugoročno odbaciti, ali iziskuje ozbiljnu javnu raspravu.

Ako se dozvoli proces koji je "vidljiv preko nekoliko odluka kojima Ustavni sud sebe impostira kao četvrtu razinu odlučivanja u pravosuđu" to će, po njegovim riječima, biti jedna od najnedemokratskijih stvari u političkoj praksi i to mimo postojećih propisa. "Nadam se da su predstavnici svih stranaka u okviru odbora za Ustav konačno postigli jednu razinu konsenuusa da je to situacija iz koje treba izaći izborom deset sudaca i to vrlo skoro“, dodao je.

Iz Kluba HDZ-a nitko se nije pojavio na okruglom stolu, no Vladimir Šeks, jedan od HDZ-ovih ustavnih tvoraca, kaže da ustavni suci trebaju biti predani najvišim vrednotama ustavnog poretka, od slobode i socijalne pravde do vladavine prava i višestranačkog sustava, ali i izvorišnim osnovama po kojima je hrvatska država nastala u razdoblju Drugog svjetskog rata na temelju odluka AVNOJ-a i ZAVNOH-a nasuprot NDH, da je nastala na odbacivanju komunističkog poretka i temeljima Domovinskog rata.

"Ako u procesu izbora sudaca Ustavnog suda to bude vrhovno načelo da će trebati biti izabrani samo oni suci za koje se već daje jamstvo da će djelovati nad oživotvorenjem tih najviših vrednota tada, ako bude političke pameti i odgovornosti ideološke i svjetonazorske, razlike trebaju biti potupno podređne temeljnim načelima i kriterijima za izbor sudaca“, rekao je Šeks.

Biljana Kostadinov sa zagrebačkog Pravnog fakulteta kazala je da uravnotežen ideološki sastav Ustavnog suda mora održavati strukturu hrvatskog društva. "Vencijanska komisija još je iznjela da stranka na vlasti ne smije biti u prilici samostalno imenovati suce. Ne smije prevladavati samo jedna politička opcija", kazala je Kostadinov.

424473,424467 ,424375 ,424348