Margaret Hilda Roberts rođena je 13. studenog 1925. godine u gradiću Grantham u britanskoj pokrajini Lincolnshire, kao kći lokalnog trgovca, što je kasnije u svojoj političkoj karijeri rado naglašavala. Margaret Roberts je studirala i završila kemiju na Oxfordu od 1943. do 1947, no već tada se pokazalo kako je njena prava velika životna strast – politika. Mlada Margaret je postala predsjednica udruženja konzervativnih studenata, što je odredilo njenu buduću političku karijeru.

S biznismenom Denisom Thatcherom se Margaret Roberts vjenčala 1951. godine, a dvije godine kasnije je postala majka blizanaca, Carol i Marka. No Margaret Thatchernikada nije imala namjeru biti kućanica te je – nakon dva neuspješna pokušaja – 1959. godine postala članica britanskog parlamenta ispred Konzervativne stranke. I prije nego je ušla u parlament izazivala je pažnju medija kao jedina žena na listama konzervativaca, a kasnije se istaknula i zauzimanjem pozicija koje su bile u suprotnosti sa službenim stavom stranke.

1970. godine Thatcher postaje ministrica obrazovanja u vladi Edwarda Heatha, kojega pet godina kasnije smjenjuje s čela Konzervativne stranke. U sljedeće četiri godine Thatcher se ističe kao vođa opozicije tadašnjoj laburističkoj vladi te 1979. vodi torijevce do velike pobjede na parlamentarnim izborima i postaje prva premijerka u povijesti Velike Britanije. Iako bi i ta činjenica sama po sebi bila dovoljna da se Thatcher upiše u povijesne knjige, njeni najveći uspjesi (i porazi) su tek slijedili.

Margaret Thatcher je pripadala političarima koji moć žele i njome se znaju služiti te je bila poznata po svojoj odlučnosti i čvrstoći stavova, koje nije mijenjala bez obzira na snagu opozicije. Thatcher je smatrala kako Velika Britanija propada, te je pokrenula brojne ekonomske reforme, koje bi se danas nazvale liberalnim, a uključivale su privatizaciju brojnih državnih tvrtki, liberaliziranje tržišta rada i dugotrajni rat do uništenja sa sindikatima, koji su potonji na kraju izgubili. Thatcher je igrala i na kartu britanskog nacionalizma, pa je tako izbore 1983. dobila zahvaljujući ponajviše kratkotrajnom ratu s Argentinom oko Falkandskih otoka

Prva i zasad jedina britanska premijerka je održavala bliske veze s tadašnjim američkim predsjednikom Ronaldom Reaganom, s kojim je dijelila politička i ekonomska uvjerenja, dok je izražavala veliku skepsu prema tadašnjoj Europskoj zajednici, prethodnici Europske unije. Nadimak 'Željezna Lady' su joj pak dali Sovjeti, koje je sedamdesetih optužila kako planiraju svjetsku dominaciju, ali je zato kasnije uspješno surađivala a Mihailom Gorbačovom, izjavivši da se 's njime može poslovati'. Thatcher je u međunarodnoj politici ostala zapamćena i po (neuspješnom) protivljenju ujedinjavanju Njemačke, kontroverznoj podršci aparthejdu u Južnoafričkoj Republici, ispijanju čaja s čileanskim diktatorom Pinochetom, a na ovim prostorima i po tome što je zatražila hitno priznanje Slovenije i Hrvatske u vrijeme raspada Jugoslavije

U Velikoj Britaniji Margaret Thatcher pobijedila je na trima izborima, ali i izazvala ogromnu polarizaciju društva, pa njen status nacionalne heroine nije nikada bio do kraja čist, s obzirom na veliki broj Britanaca koji su je, najjednostavnije rečeno, mrzili iz dna duše. Među njima su, uz ljevičare i dobar dio britanskih umjetnika, bili i nogometni huligani, s kojima se Thatcher uspješno obračunala jednom za sva vremena. No Thatcher nikada nije željela biti pretjerano voljena, o čemu svjedoče i njene slavne izjave, poput one iz 1987. godine da 'društvo uopće ne postoji' te da je 'komunizam osuđen na propast jer prije ili kasnije nestane tuđeg novca'. Barunica Thatcher nikada nije bila feministkinja (ili išta približno tome), ali je naglašavala razlike između muškaraca i žena u politici u svoju korist, o čemu svjedoči i sljedeća izjava: 'Ako u politici želite da se nešto kaže, pitajte muškarca. Ako želite da se nešto učini, pitajte ženu.'

Vlastita joj je stranka okrenula leđa 1990. godine, nakon čega je dala ostavku na mjesto premijerke i povukla se uskoro iz aktivne politike. No imenovana je barunicom te bila članica Doma lordova, bavila se pisanjem memoarskih i političkih knjiga, od kojih je najpoznatija 'Državništvo' iz 2002. godine, koju je posvetila svojem političkom prijatelju Reaganu. U starosti je Margaret Thatcher počela patiti od demencije, a posebice ju je potresla smrt vjernog supruga Denisa 2003. godine.

Margaret Thatcher umrla je 8. travnja 2013. godine, od posljedica moždanog udara. Njena politika je zauvijek promijenila Veliku Britaniju te joj je donijela i mitski status jedne od najvažnijih političkih ličnosti druge polovice 20. stoljeća. To što je tijekom svoje političke karijere sakupila i nemali broj političkih neprijatelja Thatcher nije nikada smatrala neuspjehom, pokazavši se – kako je to rekao britanski ljevičarski povjesničar Tony Judt – pravom političkom revolucionarkom. S time da je revolucija koju je Margaret Thatcher pokrenula bila neoliberalna, pa Europa u kojoj danas živimo ima mnogo više sličnosti s Velikom Britanijom iz njene ere nego što bi mnogi htjeli priznati.