Hoće li saborski 'stakleni strop' prsnuti nakon nadolazećih parlamentarnih izbora? Puka forma od 4O-postotne zastupljenosti žena na izbornim listama, koju nalaže zakonski okvir, mogla bi biti ispunjena. Međutim, hoće li žene biti u gornjem dijelu lista koji jamči prolaz u Sabor - teško je to očekivati, ali tim više treba razvijati svijest o potrebi zastupljenosti žena u svim segmentima života i društva, pa tako i u politici na državnoj i lokalnoj razini, poručili su sudionici danas održanog okruglog stola u organizaciji Vladinog Ureda za ravnopravnost spolova 'Kako do uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca u Hrvatskom saboru?'
Stranke službeno zasad kao zmija noge kriju svoje izborne liste, pa još nije ni moguće provjeriti na kojim će mjestima rasporediti svoje ženske snage i hoće li žene opet biti samo broj. I među samim ženama često se zna čuti protivljenje kvotama, no pokazalo se da bez njih ne mogu ući na liste, ali to je, dakako, već i pitanje unutarstranačke demokracije koja na domaćem terenu nije na zavidnoj razini, baš kao ni ženska solidarnost bez obzira na stranačku pripadnost i političke stavove.
'Češće su žene vojnici svoje partije nego žene', kazala je savjetnica za društvene djelatnosti predsjednika Ive JosipovićaZrinka Vrabec Mojzeš podsjetivši na prošlotjedni ispad potpredsjednika Sabora HDZ-ovog Vladimira Šeksa, koji je SDP-ovoj saborskoj zastupnici, ali i svojoj kolegici, Gordani Sobol savjetovao da se 'drži pristojnosti kao što se drži plesa oko štange'. Šeks se, doduše, u međuvremenu neočekivano ispričao, usput očekivano relativiziravši svoju krivnju. Međutim, ponašanje ostalih zastupnica nije bilo ohrabrujuće, naime, Mojzeš smatra da su sve zastupnice u Saboru trebale biti solidarne spram svoje kolegice zastupnice neovisno o stranci kojoj pripadaju.
HDZ-ova saborska zastupnica Karmela Caparin spomenula je da je nju iznenadio komentar predsjednika Sabora i njezinog stranačkog kolege Luke Bebića, koji je raspravu u Saboru između nje i SDP-ove Ingrid Antičević popratio riječima 'tako je to kad se raspravljaju dvije žene'. 'A kad ćete čuti tako je to kad se raspravljaju dva muškarca, nikad', upozorila je Caparin.
Zbog takvih i sličnih stvari, u borbi protiv stereotipa i tradicije, od kvote do promjene u strukturi, a to je ono najbitnije, ima još puno, složili su se sudionici jer po lošem starom običaju, praksa je i po ovom pitanju daleko od teorije. Predstojnica Vladinoga Ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin upozorila je da je 'Zakon o ravnopravnosti spolova jasan' te da 'ovim okruglim stolom žele na njega podsjetiti zbog prijašnjih loših iskustava s obzirom da ga se tada nije primjenjivalo što je sada obveza za nepoštivanje koje prijete i kazne'.
Ipak, zakon nije dorečen i nastoji ga se izigrati, naime, kako je upozorila Štimac Radin: 'Ne želim ništa prejudicirati, vidjet ćemo, no javna je tajna da se žene uglavnom smješta na donji dio liste'. 'Nakon sljedećih izbora stranke koje neće poštovati zakon oko kvote, plaćat će financijske kazne', podsjetila je te dodala da je 'sada 25 posto žena u Saboru što Hrvatsku svrstava na razinu zemalja članica Europske unije'.
Nije to i ne bi trebala biti nikakva utjeha pa postoji nada da će svojevrsni 'stakleni strop' biti probijen na ovim parlamentarnim izborima i da će Hrvatska doći barem do 30 posto zastupnica u parlamentu. Ostvare li se takva nadanja, bit će to i pokazatelj razvoja unutarstranačke demokracije, ali i demokracije u Hrvatskoj, istaknula je Štimac Radin.
Na potezu su, dakle, stranke, a u onoj trenutno još vladajućoj koja se neprestance i na svakom koraku u javnim istupima, drugo je kad se zagrebe ispod površine, diče time da imaju ženu za predsjednicu, poručuju da oni itekako paze na uravnoteženost žena i muškaraca.
'HDZ je jedna od rijetkih stranaka u Hrvatskoj, koja za predsjednicu ima ženu i to ženu koja je oduvijek bila senzibilizirana za položaj žena i na svim se svojim dužnostima zalagala da se u Hrvatskoj osjeti drugačija atmosfera po tom pitanju', naglasila je Katarina Fuček, predsjednica HDZ-ove Zajednice žena 'Katarina Zrinski'. Međutim, dodala je, 'da bi slika društva bila potpuna, potrebno je uzeti u obzir sve razine, dakle, ne samo Sabor, nego i niže razine - gradove, općine i tu treba još djelovati'. 'Jer treba vidjeti i je li lokalna zajednica učinila sve što je mogla i trebala, a puno je toga važnog u cijeloj priči, i vrtić, i prijevoz i mogućnosti fleksibilnog radnog vremena da bi žena imala svu potrebnu infrastrukturu', zaključila je Fuček.
HDZ u Saboru danas ima 15 zastupnica, a 90-ih ih je imao pet, dok SDP već 15 godina u svojem Statutu ima takozvanu rodnu kvotu od 40 posto i u svojem klubu zastupnika u Saboru danas ima 35 posto žena, kazala je Karolina Leaković, potpredsjednica Foruma žena SDP-a. Obje najjače stranke o listama, naravno, nisu htjele govoriti, ali najavile su da će se držati zakonske kvote.
Hoće li, vidjet će i paziti Državno izborno povjerenstvo, čiji je član Davor Orlović najavio da će DIP na ovim izborima konačno baratati i statističkim rodno razlučivim podacima nakon proglašenja izbornih rezultata, a ti će podaci odlično doći u daljnjim istraživanjima, usporedbama u javnosti, a onda na kraju i određenoj procjeni jesu li žene društvu i strankama doista samo broj, kvota ili, kako se to često zborno deklarativno voli reći, snaga koja donosi promjene.
