Politička je to prekretnica u odnosu EU-a i zemalja Zaljeva. Čelnici država članica EU-a danas će se u Bruxellesu prvi put sastati s političkim vrhom šest zaljevskih zemalja, a glavne teme bit će trgovina, energetika i ratovi
U srijedu se održava prvi sastanak na vrhu čelnika i zemalja Vijeća za suradnju u Zaljevu (GCC), a ono okuplja šest država - Ujedinjene Arapske Emirate, Bahrein, Saudijsku Arabiju, Oman, Katar i Kuvajt.
Koliko je predsjedniku Vijeća EU-a na odlasku Charlesu Michelu bilo teško nagovoriti vladajuće obitelji u Zaljevu na službeni sastanak s čelnicima EU-a i država članica u Bruxellesu, pokazuje između ostalog dug spor oko završne deklaracije Arapsko-europskog samita.
vezane vijesti
Neke države EU-a, uključujući Njemačku, tražile su oštrije stajalište o ratu u Ukrajini i jasnu osudu Rusije. No time su Europljani dirnuli Arapima u osjetljivo područje, kao i pokušajem da u deklaraciju uključe oštrije izjave o ljudskim pravima i rodnim pitanjima. Zauzvrat su predstavnici EU-a optuženi za to da se nisu jasno distancirali od Izraela s obzirom na to koliko je žrtava u Pojasu Gaze.
Politička prekretnica
Unatoč ovim razlikama, sastanak na vrhu koji se ove srijede održava u Bruxellesu označava političku prekretnicu u odnosima. Primarni cilj je njihovo ozbiljno strateško širenje u svim relevantnim područjima, istaknuo je Michel. Fokus je na trgovini, energetskoj politici i zaštiti okoliša, ali i jačoj suradnji na sigurnosnim pitanjima, uključujući borbu protiv terorizma.
EU želi razvijati bližu suradnju sa zemljama Zaljeva u kontekstu izazovnih geopolitičkih okolnosti i eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Također očekuje da zaljevske zemlje, od kojih neke imaju prijateljske odnose s Rusijom, daju veću potporu Ukrajini u obrani od ruske agresije.
GCC, osnovan 1981., podrazumijeva jedinstveno unutarnje tržište koje čini šest zaljevskih zemalja, a imaju i zajedničku koordinaciju vanjske i sigurnosne politike. Sve ono što je EU mukotrpno postizao desetljećima GCC je uspio stvoriti u samo nekoliko godina. Samo dvije godine nakon njegova osnivanja uspostavio je zonu slobodne trgovine, od 2003. među državama članicama uspostavljena je carinska unija, a od 2008. i zajedničko tržište.
EU je i dalje najvažniji trgovinski partner za ovu gospodarski iznimno snažnu regiju, iako ga Azija ubrzano sustiže. Središnji projekt GCC-a i EU-a pregovori su o sporazumu o slobodnoj trgovini, s čime se, unatoč godinama truda, obje strane muče.
Prošle godine, a posebice od izbijanja rata između Izraela i Hamasa, EU je sve više nastojao intenzivirati odnose s akterima iz te regije.
Složen odnos Zaljeva s Rusijom
Prema riječima jednog diplomata EU-a, na sastanku će biti i riječi o optužbama da neke zaljevske zemlje potkopavaju zapadne sankcije protiv Rusije.
Odnos zaljevskih zemalja s Rusijom zapravo je vrlo složen. S jedne strane je savez između Rusije i Irana u Zaljevu izazvao veliku zabrinutost, posebice zato što Rusija oružjem opskrbljuje proiranske pobunjenike hutiste, a koji su i dalje u ratu sa Saudijskom Arabijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima te koji i dalje ometaju promet u Crvenom moru.
S druge strane, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) održavaju bliske odnose s Rusijom, što je potaknulo EU da izvrši veći pritisak na Abu Dhabi. Bruxelles zahtijeva da UAE poduzme snažnije mjere protiv tvrtki koje preko njegova teritorija zaobilaze zapadne sankcije protiv Moskve.
Jača suradnja Europe i zaljevskih država u energetskom sektoru usmjerena je na LNG, a posebice na zeleni vodik, potreban EU-u za ekološku preobrazbu gospodarstva, dok zaljevske države pokušavaju smanjiti svoju ovisnost o nafti i plinu izgradnjom golemih vjetroelektrana i solarnih sustava.
