List navodi kako su dvojica diplomata rekla da Slovenija planira slučaj, po članku 259 Ugovora o funkcioniranju Europske unije, prijaviti prvo Bruxellesu i, ako Europska komisija odbije intervenirati, Europskom sudu pravde.

Pozivanje na članak 259 u sporu oko prava na ribarenje predstavlja veliki korak jer se on obično koristiti u slučajevima kada članice na postupaju u skladu s obvezama iz  EU ugovora, pojašnjava list.

Politico piše kako jedan od pravnih stručnjaka EU-a ocjenuje da je to ekstreman korak koji bi vodio intervenciji Komisije ili presudi Europskog suda pravde (ECJ), a u konačnici bi mogao rezultirati financijskim kaznama, pa i ograničavanjem prava glasa u EU-u ako Hrvatska ignorira  odluku Komisije ili ECJ-a.

Mali broj dužnosnika EU-a očekuje da će slovensko-hrvatski spor dobiti takav dramatičan razvoj, napominje list, a Slovenci svoje napore više usmjeravaju na usporednu pravnu ofenzivu koja bi mogla Hrvatskoj uztei milijune eura koje  dobija iz EU fonda za ribarstvo.

"Ako Hrvatska uskoro ne promijeni svoje stajalište o provedbi (arbitraže), Slovenija će biti primorana  iskoristiti pravna sredstva na razini EU-a", rekao je listu slovenski premijer Miro Cerar na pitanje hoće li Slovenija pokrenuti postupa na temelju članka 259 u vezi s granicom s Hrvatskom.

Po članku 259 Lisabonskog ugovora Slovenija bi uložila žalbu Europskoj komisiji  koja bi potom odlučila hoće li istraživati slučaj, pojašnjava se u članku. Ako Bruxelles odbije intervenirati u roku od tri mjeseca, Slovenija bi mogla slučaj proslijediti Europskom sudu pravde, nadležnom za poštivanje odredbi ugovora i zakona Unije.

U temelju spora u Savudrijskoj vali pitanje je gdje se može ribariti, a Slovenci i Hrvati sada ribarima pišu kazne za ulazak u njihova mora, napominje list.

Slovenija Hrvatsku optužuje da krši Pravila EU-a za ribarstvo, posebice ona o regulaciji nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribarenja. Ona se žali da hrvatska policija pomaže ilegalno ribarenje tako što daje policijsku pratnju njenim ribarima u spornim vodama i sprječava slovenske inspektore da provjeravaju ribarske brodice. Također se žali da Zagreb ne daje podatke u ulovu ribe na tom području.

Glasnogovornik hrvatske vlade kaže kako to "nisu slovenske vode" te da "hrvatska policija patrolira hrvatskim vodama kao što je činila desetljećima", navodi list.

"Ova kampanja protiv hrvatskih ribara je i neprihvatljiva i kontraproduktivna i protiv se temeljnim zajedničkim europskim vrijednostima i načelima", dodao je dužnosnik.

Ako Slovenija uspije dokazati svoje tvrdnje Hrvatska bi mogla kao kaznu za nezakonito i neregulirano ribarenje biti primorana vratiti od pet do 50 posto od 252,6 milijuna eura koje je dobila od Europskog fonda za ribarstvo.

To bi mogao biti praktičniji pristup od pokretanja članka 259, jer se slovenski dužnosnici pribojavaju da Bruxelles neće reagirati a da bi se sudski postuci koji bi uslijedili mogli rastezati godinama.

"Neprihvatljivo je da su slovenski i hrvatski ribari postali taoci nekompetentnih politika, koje nisu sposobne sprovesti sudski presudu i utvrditi granice na moru i režim ribarenja", smatra Franc Bogovič, slovenski zastupnik Europske pučke stranke u Europskom parlamentu, navodi list.

Ruža Tomašić, hrvatska eurozastupnica u bloku Europskih konzervativaca i reformista, ustrajava, međutim, da su mogući jedino novi pregovori.

"Zahvaljujući Ljubljani vratili smo se tamo od kuda smo krenuli. Ne vidim drugog rješenja osim novih pregovora. Arbitražna presuda može biti polazna točka i ništa više", smatra Tomašić, prenosi list.

List u članku navodi da Ljubljana tvrdi da je presuda ad hoc arbitražnog suda u Den Haagu, koja Slovenijii daje 80 posto mora u spornom zaljevu, važeća. Zagreb, pak, kaže, da ne priznaje odluku tog suda te se poziva na Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora koje mu daje 50 posto zaljeva, tumači Politico i podsjeća da Hrvatska presudu osporava tvrdeći da je rad suda nepopravljivo kompromitiran kontaktima slovenskog arbitra sa slovenskom državnom dužnosnicom.