Urbani vrtovi
Izvor: Društvene mreže / Autor: Facebook: Hotel Lone
Urbani vrtovi
Izvor: Društvene mreže / Autor: Facebook: Hotel Lone
SVE POPULARNIJI URBANI VRTOVI
Urbani vrtovi sve su popularniji u Hrvatskoj. Zagreb ih ima već deset, a niču i u Osijeku, Varaždinu, Puli, Rijeci, Ivanić Gradu i Belišću, ali i u manjim sredinama stanovnici samoinicijativno dolaze na ideju sadnjom oplemeniti komadić tla. Radi li se o modernom trendu ili potrebi?
Stanovnici visoko razvijenih prenapučenih gradova u kojima je sve manje zelenila, u posljednjih desetak godina učestalije pribjegavaju bavljenju ekološkim uzgojem vlastitog voća i povrća u mini vrtovima na svojim balkonima, ravnim krovovima kuća i garaža, a zanimljiv je i trend preobrazbe zapuštenih gradskih parcela u prekrasne voćnjake i povrtnjake.
Sve brži tempo života, previše sjedenja za računalom, povećanje smoga i 'betona' u gradovima, svakako su elementi koji nas prije ili poslije navedu na razmišljanje o zdravijem načinu života – hrani iz organskog i ekološkog uzgoja, rekreaciji, a vrtlarenje je jedna od aktivnosti u prirodi koja može donijeti dobrobit zdravlju, k tome i kućnom budžetu.
Urbani vrtovi postaju zelene 'društvene zone', jer do jučer možda nepristupačni susjedi kroz zajedničko vrtlarenje međusobno se bolje upoznaju i druže. Tako urbani povrtnjaci i voćnjaci povezuju sugrađane koji ih obrađuju, što potiče i društvenu odgovornost.
'U Puli su ti vrtovi nastali spontano, znači, ne radi se o parcelama koje je Grad dodijelio građanima, već su se ljudi sami organizirali i počeli tamo provoditi popodneva. No dok je Grad Pazin išao za tim da takve urbane vrtove unese u svoje prostorne planove, u Puli su ih namijenili za građevinske parcele premda su urbani vrtovi nešto što jako doprinosi kvaliteti života i zadovoljstvu građana', kaže Dušica Radojčić, predsjednica Zelene Istre.
U Gradu Zagrebu projektom urbanih vrtova po gradskim kvartovima otvoreno je već deset vrtova s ukupno 1.500 parcela, a Pula ima neregulirane urbane vrtove u dvije velike zone, od kojih je jedna blizu mora, a druga na rubu grada kod velikog trgovačkog centra.
'Nedavno sam bila u Kopenhagenu i ondje imaju dvije vrste urbanih vrtova. Svaki pojedinac može izraziti želju da bi se bavio time i lokalna zajednica mu dodjeljuje parcelu. Drugi tip urbanog vrta je kad se grupa ljudi organizira i obrađuje ga zajednički, što stvara osjećaj povezanosti, zbližavanja, zajedno organiziraju fešte. Dobar primjer je i Berlin gdje su zbog ugroženosti pčela, koje nestaju iz gradova, zainteresiranima za pčelarstvo dali na korištenje gradsko zemljište i još im plaćaju naknadu, jer rade nešto što je društvu korisno.
Zapravo svaki grad bi trebao imati urbane vrtove, jer gradovi će se i dalje širiti nauštrb zelenih površina, a urbani vrtovi prije svega doprinose kvaliteti života. Puno ljudi kod nas ima neko zaleđe sa sela, ako ne mi, onda imaju naši roditelji i volimo se baviti vrtlarenjem, čeprkati po zemlji. Ljudi imaju potrebu biti u prirodi, a sve je manje parkova, zelenila u gradovima pa su urbani vrtovi popularni, jer stanovnici tu mogu kroz druženje aktivno provoditi vrijeme i to je nešto što donosi korist svima', zaključuje Radojčić.
Grad Osijek za urbane vrtove namijenio je 183 parcele veličine 50 četvornih metara na lokaciji Jug II. Pravo na dodjelu parcele bez naknade, osim građana s prebivalištem na području Osijeka, dobili su i svi studenti koji studiraju u tom gradu, a imaju volju i želju baviti se proizvodnjom povrća i jagodičastog voća, začinskog i ljekovitog bilja ili cvijeća za vlastite potrebe. Također, za rad neprofitnih udruga koje će organizirati i educirati o uzgoju u urbanim vrtovima druge korisnike, gradske vlasti namijenile su 20 posto od ukupne površine.
Ekološka osviještenost danas je dio i osobnog stila. Planinarenje, pedaliranje, vegetarijanstvo, samo su neki od životnih izbora i navika današnjih turista, koji traže aktivan odmor i u skladu sa svojim načinom života.
Zašto urbani vrtovi ne bi našli svoje mjesto i u turizmu?
Primjer Maistrinog hotela Lone u Rovinju pokazuje kako se urbani vrt može uklopiti i u luksuznom turističkom objektu. Ovaj design hotel s pet zvjezdica ima i posebno dizajnirani Vertikalni vrt u lobiju, rad Silvija Vujičića. Sve više poznatih restorana u istarskim gradovima nudi na menijima specijalitete začinjene svježe ubranim biljem iz vlastita vrta.
Mogućnosti su bezbrojne i pravi izazov za arhitekte pa, možda, uskoro neki od budućih hotela umjesto krova na vrhu objekta podigne park i ponudi gostima sunčanje pod mendulom, ladonjom ili borom!