Ustanak, koji je izbio 19. travnja 1943., bio je najveći i najpoznatiji čin gradskog otpora Židova nacistima u Drugom svjetskom ratu u kojem je nekoliko stotina židovskih boraca napalo naciste spremni radije umrijeti u borbi nego u koncentracijskom logoru.

Izraelski i njemački predsjednik Isaac Herzog i Frank-Walter Steinmeier, u pratnji poljskog kolege Andrzeja Dude, okupili su se ispred spomenika Herojima geta, nasuprot Muzeju povijesti poljskih Židova Polin, smještenima na mjestu na kojem su se vodile borbe za vrijeme ustanka.

Frank-Walter Steinmeier prvi je njemački predsjednik koji je održao govor na tom mjestu.

Trojica predsjednika poslijepodne će posjetiti sinagogu u Varšavi.

U cijelom gradu, kao i prijašnjih godina, više od tri tisuće volontera dijelilo je narcise od papira koje su ljudi stavljali na jakne i kapute, u znak sjećanja na Mareka Edelmana, posljednjeg zapovjednika židovskog ustanka, koji je umro 2009., a koji je obilježavao svaku godišnjicu ustanka polažući buket narcisa na spomenik Herojima geta.

Svojom bojom i oblikom narcisi podsjećaju na žute zvijezde koje su Židovi morali nositi za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Dijelili su se i letci s kratkim povijesnim prikazom ustanka, na poljskom, ukrajinskom i engleskom. Ove godine ta tradicija proširila se i na druge poljske gradove.

450.000 Židova

"Planiramo podijeliti 450.000 papirnatih cvjetova. Taj broj simbolizira broj židovskih žena i muškaraca koji su bili zatvoreni u Varšavskom getu kada je bio najnapučeniji, u proljeće 1941.", rekla je novinarima koordinatorica projekta "Narcisi" Zofia Bojanczyk.

Godinu dana nakon invazije na Poljsku 1939., nacisti su ogradili dio Varšave i ondje na tri kilometra četvorna smjestili gotovo pola milijuna Židova, kako bi ih istrijebili glađu i bolestima, i odakle su ih više od 300.000 deportirali u logor Treblinku, 80 kilometara istočno od Varšave.

Varšavski geto bio je najveći geto u Drugom svjetskom ratu.

U vrijeme izbijanja pobune nekoliko stotina židovskih boraca, gotovo 50.000 civila skrivalo se u podrumima i bunkerima u getu.

U borbama je poginulo oko 7000 ljudi, a 6000 izgubilo je živote u požarima koje su zapalili nacisti pretvorivši geto u ruševine. Preživjeli su završili u logorima.

Civili

U povodu 80. godišnjice ustanka, ove su godine organizirane mnogobrojne manifestacije svih vrsta, od susreta s preživjelima, koncerata i filmskih projekcija do kazališnih predstava.

U galeriji Kordegardi izložena je zbirka svakodnevnih predmeta koji pripovijedaju kako su Židovi u Varšavi živjeli, voljeli i umirali u ratu.

Nedavno su otkrivene i fotografije geta koje je snimio poljski vatrogasac, koje su izložene u Muzeju Polin, dok je većina snimaka do sada bila djelo nacista.

Godišnjica ustanka ove se godine obilježava iz perspektive civila, osobito žena.