Ukrajina graniči s čak četiri države članice Europske unije: Poljskom, Rumunjskom, Slovačkom i Mađarskom, a najbliže bilateralne odnose Kijev ima s Varšavom. U slučaju ruske invazije na Ukrajinu, poljske vlasti ponijele bi se znatno drukčije nego u jeku migrantske krize na granici s Bjelorusijom, kada je Varšava, kako su upozoravale udruge za ljudska prava, kršila pravo migranata na traženje azila.

U slučaju eventualnog izbjegličkog vala uslijed ruske invazije, Ukrajinci će u Poljskoj dobiti potpunu zaštitu kao 'stvarne izbjeglice' te će ostvariti sva pripadajuća prava temeljem Ženevske konvencije, potvrdio je dužnosnik Maciej Wąsik za Poljski radio.

Dok poljska vlada poziva na solidarnost s Ukrajinom, dvojbeno je ima li ta država dovoljno kapaciteta za prihvat ogromnog priljeva ratnih izbjeglica, piše portal Politico, podsjećajući da je to pitanje zapravo inicirao bjeloruski vladar Lukašenko, kreirajući političku i humanitarnu krizu s migrantima koji su avionima stizali u Minsk i odande transportirani na poljsku granicu Europske unije.

Ukrajinci imaju pravo ući u EU, a susjedna Poljska ni formalno se ne bi mogla 'izvući' tvrdnjama da bi izbjeglice trebali potražiti azil negdje drugdje. Ministarstvo unutarnjih poslova potvrdilo je za Politico da 'stalno prati situaciju vezanu uz krizu na ukrajinsko-ruskoj granici', pri čemu se analizira i dostupnost smještajnih kapaciteta u centrima za strance, ali nije odgovorilo koje će konkretne korake poduzeti ako se ostvari scenarij o kojem govori zamjenik ministra Wąsik.

Promatrači sumnjaju da Poljska može puno učiniti. U deset centara pod ravnanjem vladine Uprave za strance ne može se smjestiti više od 2000 ljudi, a granična straža raspolaže s oko 2300 mjesta, no trenutno ih je dostupno samo 800. 'Granična straža spremna je osigurati dodatna mjesta', poručio je glasnogovornik.

Agnieszka Kosowicz, čelnica Poljskog foruma za migracije, nevladine udruge koja promovira prava migranata, upozorava da je neodgovorno tvrditi da će Poljska osigurati pomoć za milijun ratnih izbjeglica.

U Poljskoj je već sada više od milijun Ukrajinaca koji su došli u potrazi za boljim poslovima i integrirali se u društvo. No iznenadni priljev stotina tisuća ljudi koji bježe od rata i smrti nije nešto što bi Poljska mogla svladati, rekao je Jan Piekło, bivši poljski veleposlanik u Ukrajini.

'Poljska vlada je - ili bi trebala biti - svjesna će ova kriza biti prilično drukčija. Bit će to val užasnutih ljudi koji će nastojati pronaći sigurno mjesto, a ne migracija zbog zapošljavanja u kojoj se ljudi brinu sami za sebe. Poljska će trebati pomoć', rekao je Piekło.

Poljska nema puno iskustva s takvim krizama. Prema posljednjim podacima Uprave za strance, u prvih devet mjeseci 2021. svega 5200 ljudi zatražilo je međunarodnu zaštitu, što podrazumijeva priznavanje izbjegličkog statusa ili dodjelu supsidijarne zaštite. Većina su bili državljani Afganistana i Bjelorusije; Ukrajinaca je bilo samo 200.

Varšavski ured UNHCR-a na raspolaganju je za pomoć poljskim vlastima ako je zatraže, rekao je glasnogovornik Rafał Kostrzyński.

'Poljska bi trebala napraviti ono što zahtijeva Ženevska konvencija. Trebala bi osigurati kapacitet za ljude koji će tražiti izbjeglički status. Trebala bi se obratiti drugim zemljama za pomoć kako bi osigurala to da procedure idu glatko. Spremni smo pomoći kako s provedbom azilantskih procedura, tako i s humanitarnom pomoći', rekao je Kostrzyński.

Poljska nacionalistička vlada dugo je odbacivala ideju da bi države EU-a trebale raspodijeliti tražitelje azila, što su zahtijevale države na 'prvoj liniji' migrantskih kriza, poput Grčke i Italije.