Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i zakonitim migracijama, koji su u srpnju prihvatile 193 članice UN-a osim Sjedinjenih Država, sadrži 23 cilja za zaštitu migranata, za njihovu integraciju u novim državama ili siguran povratak u domovinu.

Sastavljen nakon najvećeg priljeva migranata u Europu od Drugog svjetskog rata, od kojih mnogi bježe od rata ili siromaštva na Bliskom istoku i Africi taj dokument nije pravno obvezujuć, a trebao bi biti potvrđen u marokanskom gradu u prosincu zbog čega se naziva i Marakeškom deklaracijom.

Poljska je u utorak objavila da neće poduprijeti dokument.

'On ne daje Poljskoj čvrsta jamstva da će imati pravo neovisno odlučiti o tome koga želi prihvatiti', priopćila je poljska vlada.

Otkako je sastavila vladu 2015., poljska stranka Pravo i pravda (PiS) ne mijenja oštru protumigrantsku retoriku i već početkom studenoga premijer Mateusz Morawiecki najavio je da će vjerojatno odbaciti sporazum.

Procjenjuje se da milijun migranta iz Ukrajine živi i radi u Poljskoj.

Mađarska, Češka i Bugarska već su odbacile sporazum, a Austrija je naznačila da ga neće poduprijeti.

U Bratislavi je slovački premijer Peter Pellegrini objasnio da njegova zemlja nije spremna prihvatiti više migranata.

'Nećemo prijeći našu crvenu liniju i ograničiti naš suverenitet u odlučivanju o prihvatu migranata', rekao je nakon sastanka Pellegrini.

Njegov ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak koji je nadzirao izradu Globalnog kompakta lani, tada na dužnosti predsjednika Opće skupštine UN-a, zaprijetio je izlaskom iz vlade ako Slovačka odbaci sporazum.

'Populisti, ksenofobi i nacionalisti 'kidnapirali' su migrantsko pitanje', rekao je Miroslav Lajčak. Poručio je premijeru Pellegriniju i njegovoj vladajućoj stranci Smer (ljevica) da ako mu ne vjeruju, da 'on u tom slučaju ne može biti ministar vanjskih poslova'.