Na godišnjoj prezentaciji poslovnih rezultata koncerna Rheinmetall u sjedištu u Düsseldorfu, njegov predsjednik uprave Armin Papperger priznao je da 'tako nešto nije doživio u svih svojih 35 godina u Rheinmetallu'. Samo tijekom Minhenske sigurnosne konferencije prije nekoliko tjedana u Rheinmetallu je vladala prava gužva visokih gostiju: čak pedesetak predsjednika država ili vlada ili njihovih nadležnih ministara tražilo je sastanak i s jednim od najvećih njemačkih proizvođača oružja, prenosi Deutsche Welle.

Narudžbe u vrijednosti od 55 milijardi eura

U sjedištu tvrtke u Düsseldorfu trenutno se nalaze upiti i narudžbe u vrijednosti od 55 milijardi eura - 17 milijardi više nego ionako rekordne prošle godine i više nego ikad dosad. Traži se baš sve što ovaj koncern radi za vojsku: od streljiva do oklopnih vozila i tenkova, a Rheinmetall surađuje i s minhenskom kompanijom KNDS Deutschland, donedavno zvanom Krauss-Maffei Wegmann, jer niti ona ne uspijeva proizvesti toliko tenkova Leopard i samohodnih haubica dalekog dometa. Ali Rheinmetall u svojoj ponudi ima i rakete, radarske i sustave nadzora povezane s protuzračnom obranom, bespilotne letjelice, digitalnu vojnu tehnologiju...

Traži se sve što imaju: 'Sjedinjene Američke Države, i to kažem bez ikakvih optužbi, prisilit će Europu da više uloži u svoju sigurnost. To je velika promjena, ali mislim da je to za industriju u Europi dobar znak da postane neovisnija. I usput, to je također važno za politiku', misli Papperger.

Dosad je Rheinmetall otprilike trećinu svoje proizvodnje isporučivao njemačkoj vojsci, ali i Bundeswehr želi mnogo više oružja i opreme, baš kao što to traže i druge zemlje. Već sad grade nove pogone diljem Europe, a pritom im čak i odgovara to što je automobilska industrija u nevolji: planiraju angažirati 22 tvrtke koje su radile dijelove za automobilsku industriju - a ona im sad otkazuje suradnju - da se prebace na proizvodnju vojne opreme. Konkretno je riječ o tvrtki kod Berlina s 350 zaposlenih, ali i u Neussu kod Düsseldorfa, gdje je zaposleno 1500 radnika.

Niti to im nije dovoljno: sektor vojne industrije hitno traži novo osoblje za tako golem rast poslova. Već sad Rheinmetall zapošljava 32.000 ljudi, ali suradnika je svakim danom sve više te rado primaju i metalske radnike iz automobilske industrije. 'Pretvorili smo se u stroj za zapošljavanje', hvali se Papperger. Određeni broj njihovih zaposlenika koji su ostali u tvrtki i u doba mira i razoružavanja sad odlazi u mirovinu, što znači da će primati oko 8000 radnika godišnje, a vjeruje se da će za dvije godine Rheinmetall imati oko 40 tisuća suradnika. Povrh toga će biti oko 120.000 zaposlenih u oko tisuću firmi s kojima će surađivati u Njemačkoj.

Najveći pogoni Rheinmetalla nalaze se u Unterlüßu u Donjoj Saskoj između Hannovera i Hamburga, ali pogone imaju i u Kasselu, Kielu, Bremenu i Münchenu. Osim osiguranog posla za zaposlene, dionice industrije naoružanja postale su sigurna zarada za ulagače: od napada Rusije na Ukrajinu vrijednost tvrtke Rheinmetall kao proizvođača oružja povećala se deset puta. 'Razvoj vrijednosti naših dionica jedino se može nazvati fenomenalnim', kaže Papperger, prenosi Deutsche Welle. 'Bilježimo porast vrijednosti od preko 2000 posto u posljednjih deset godina, tako da smo se doista uspeli na sam olimp velikih kompanija. Malo je tvrtki koje su zabilježile toliku stopu rasta.'