Na ljetno računanje vremena prelazi se pomicanjem za jedan sat unaprijed, tako da se vrijeme u dva sata ujutro računa kao tri sata.

Početak ljetnog računanja vremena provodi se prema Uredbi o računanju vremena u 2011. godini.

S prelaskom na ljetno računanje vremena električna energija će se obračunavati prema višoj tarifi u razdoblju od 8 do 22 sata, a prema nižoj tarifi noću, od 22 do 8 sati.

Također, sukladno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, početak ljetnog računanja vremena znači i da na motornim vozilima za vrijeme vožnje danju ne moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla.

To ne vrijedi za motocikle i mopede na kojima za vrijeme vožnje kratka svjetla moraju biti upaljena danju tijekom cijele godine.

Prema znanstvenim istraživanjima, stopa srčanih udara raste u razdoblju od sedam dana nakon pomicanja sata unaprijed. Pritom, štetan učinak po srce najizrazitiji je u prva tri dana nakon noći u kojoj se prelazi na ljetno računanje vremena.

Istraživanja pokazuju da se i ranoranioci i dugi spavači brže prilagođavaju produženju dana, nego preskakanju jednog sata. Osobito su noćne ptice, ljubitelji kasnog buđenja, pogođene proljetnom promjenom računanja vremena, koja im krade 60 minuta sna. Mnogima od njih trebaju tjedni da se naviknu na nužnost ranijeg buđenja.

Nadalje, ako se ljudi osjetljiva srca raduju zimskom računanju vremena, pješaci i vozači moraju biti oprezniji u idućim tjednima. Američki su znanstvenici otkrili da se u mjesec dana nakon zadnje nedjelje u listopadu događa više prometnih nesreća nego u ostatku godine, dok je nesreća najmanje u prvim tjednima ljetnog računanja vremena, izvještava portal zdravakrava.hr.

Ovu pojavu vjerojatno uzrokuje raniji sumrak nakon što se kazaljke ili brojke na satu pomaknu za šezdeset minuta unatrag.

Promjene računanja vremena društvena su konvencija čija je svrha usklađivanje ljudskih aktivnosti s prirodnim svjetlom. Mnoge zemlje, od 1983. uključujući Hrvatsku, krajem ožujka, kad počinje rano svitati, "preskaču" jedan sat da bi sumrak padao kasnije i da bi se što više poslova obavljalo po danjem svjetlu.

Osjetljiv biološki sat

Prelasci na ljetno i zimsko vrijeme donose uštede gospodarstvu, no te se uštede ostvaruju nauštrb bioritma. Ljudi i životinje imaju unutrašnji biološki sat koji je prirodno usklađen s dnevnim svjetlom, neovisno o onom što pokazuju uređaji za mjerenje vremena.

Prije no što je izumljena umjetna rasvjeta, ljudi su živjeli u skladu sa sunčevim svjetlom, budili su se u svitanje i povlačili se u dom u sumrak, kad god on padao. Danas mnogi od nas ostaju budni i po noći, zahvaljujući rasvjeti, što nam također remeti unutrašnji sat.

Ipak, remećenje unutrašnjeg sata nije ništa novo za nas i liječnici tvrde da smo se na to počeli navikavati davno prije no što su se vlastodršci sjetili ljetnog i zimskog računanja vremena.

"Istina je da pomicanje sata naprijed i natrag dvaput godišnje utječe na ljudski prirodni bioritam, no isto vrijedi i za noćnu rasvjetu. Stoga nema razloga za ukidanje ljetnog računanja vremena, jer ono našem organizmu ne nanosi ništa veću nepogodu od drugih stvari koje činimo da bismo prilagodili vrijeme na satu svojim potrebama", poručio je dr. Louis Ptacek, istraživač sa Medicinskog zavoda Howard Hughes, prenosi zdravakrava.hr.