Ovogodišnji popis bit će 33 milijuna kuna skuplji od zadnjeg popisa iz 2001. godine, koji je stajao 142 milijuna kuna, a prema kojemu je Hrvatska imala 4.437.460 stanovnika.

Najvećim statističkim istraživanjem, propisanim Zakonom o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011., popisivat će se tri jedinice - stanovništvo, kućanstva i stanovi. Dobiveni podatci nužni su za provedbu raznih gospodarskih i socijalnih razvojnih politika te znanstvenih istraživanja.

Popis stanovništva provest će se prema stanju na dan 31. ožujka 2011. u 24 sata, a građani će odgovarati na 45 pitanja, među kojima i na nekoliko novih u odnosu na popis 2001. Tako će se ove godine tražiti OIB ili broj osobne iskaznice, namjera prisutnosti ili odsutnosti iz mjesta popisa, a pitanja će obuhvatiti i informatičku pismenost te pripadnost bračnim, izvanbračnim ili istospolnim zajednicama. Ostala pitanja odnosit će se, kao i tijekom prethodnih popisa, na podatke o spolu, mjestu i godini rođenja, nacionalnosti, vjeroispovijesti, obrazovanju, prihodima, stambenim uvjetima te vlasništvu nad nekretninama.

Novina je i produljenje popisivanja na četiri tjedna te manji broj popisivača nego 2001. Od pomoćnice ravnatelja DSZ-a Maje Pekač doznaje se da će, po zadnjim procjenama, biti angažirano 13 tisuća popisivača, što je za oko 7000 manje nego tijekom popisa 2001. U popisu će sudjelovati i 2000 kontrolora, 180 instruktora i 45 koordinatora.

Popisivat će se hrvatski državljani, strani državljani i osobe bez državljanstva koje imaju prebivalište u Hrvatskoj, bez obzira nalaze li se u vrijeme popisa u Hrvatskoj ili inozemstvu. Građani su obvezni odazvati se popisu, a odbijanje davanja podataka, kao i netočni ili nepotpuni podatci smatrat će se prekršajem kažnjivim s 300 do 800 kuna.
Popisom neće biti obuhvaćene osobe koje imaju prebivalište u Hrvatskoj, ali su odsutne dulje od jedne godine. Neće biti obuhvaćeni ni oni koji imaju boravište u Hrvatskoj kraće od jedne godine i ne namjeravaju dulje od toga ostati, te studenti koji studiraju u inozemstvu. Neće biti obuhvaćeno niti diplomatsko osoblje stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, kao ni predstavnici međunarodnih organizacija i tijela te članovi njihovih obitelji koji s njima borave u Hrvatskoj.

Državni zavod za statistiku ističe da će prikupljeni individualni podatci biti tajni, da je isključena bilo kakva druga njihova upotreba osim u statističke svrhe te ih se stoga neće moći koristiti niti za izradu popisa birača.

Prijave za posao popisivača ili kontrolora prikupljat će se tijekom veljače i ožujka, a prednost za dobivanje posla imat će nezaposleni. Prije izlaska na teren popisivači će morati proći obuku i položiti test. Neslužbeno se doznaje da će na tom poslu moći zaraditi oko 3500 kuna.

Sve informacije vezane uz sudjelovanje u popisu 2011. bit će pravodobno objavljene na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku www.dzs.hr
U DZS-u se doznaje da će u troškovima ovogodišnjeg popisa Državni zavod za statistiku sudjelovati sa 161 milijun kuna dok je 13,9 milijuna kuna namijenjeno Državnoj geodetskoj upravi.

Ukupna svota od 174,9 milijuna kuna trebala bi se podmiriti iz državnog proračuna i to u razdoblju od 2011. do 2013., s tim da će se najveći dio, kako je planirano, osigurati ove godine.

Popis stanovništva kao najopsežniji izvor podataka o stanovništvu, kućanstvima, obiteljima i stanovima, provodi se redovito u desetogodišnjim razmacima od 1961. godine u Republici Hrvatskoj.

Prema zadnjem popisu iz 2001., Hrvatska je imala 4.437.460 stanovnika, od toga 2.135.900 muškaraca i 2.301.560 žena. U odnosu na 1991. broj stanovnika bio je manji 2,9 posto, smanjen je i broj privatnih kućanstava, dok je porastao broj stanova.

Za zadnjeg popisa stanovništva Hrvatska nije imala niti jedan milijunski grad. Zagreb sa svojim naseljima imao je 770.058 stanovnika, drugi po veličini bio je Split sa 187.599 stanovnika, slijedili su Rijeka sa 143.817 te Osijek sa 114.031 stanovnikom.